na čekanju

Odbor za pravosuđe nije podržao nikog od kandidata za Vrhovni sud

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 08.06.2021 17:22
  • Objavljeno 08.06.2021 u 17:22
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Saborski Odbor za pravosuđe nije podržao većinom glasova ni jednog kandidata za čelnu osobu Vrhovnog suda nakon što ih je četvero u utorak pred odborom predstavilo svoje programe i odgovaralo na pitanja

Pred Odborom za pravosuđe, čija je odluka za ustavnog predlagatelja, predsjednika RH, neobavezujuća, programe su predstavili Zlata Đurđević, Lana Petö Kujundžić, Snježana Rizvan i Šime Savić, dok je Boris Vuković u utorak odustao od kandidature.

Đurđević: Nisam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri

Predstavljajući svoj program Zlata Đurđević, za koju je predsjednik RH već najavio da će ju predložiti Saboru, a parlamentarna većina ustvrdila da ju neće podržati, je naglasila da je glavno načelo kojim se vodila u svojem programu prevođenje hrvatskog sudstva iz tranzicijskog razdoblja u razdoblje vladavine prava.

Krajnji cilj, dodala je, trebao biti vraćanje povjerenja građana u sudstvo za koje je istaknula da je ''na niskim granama i ima negativan trend''. Ukazala je i na greške i tumačenje koje naši suci primjenjuju istaknuvši da suci ne tumače pravo na teološki način u smislu otkrivanja svrhe tog zakona.

''Cilj je stvoriti pravosuđe koje će biti učinkovito, transparentno, odgovorno i stručno'', naglasila je Đurđević ocijenivši da je Hrvatska po pitanju transparentnosti najlošija u EU. To se može jako brzo promijeniti, smatra Đurđević.

Kandidatkinja je istaknula da predsjednik Vrhovnog suda ima sve mehanizme da utvrdi je li u predmetima došlo do odugovlačenja postupka iz objektivnih ili subjektivnih razloga, a zalaže se i za otvoren i transparentan odabir sudaca.

''To sada nije tako'', mišljenja je Đurđević koja je dodala da je potrebno i digitalizirati sudstvo, a što bi, smatra, pojednostavilo rad, smanjilo troškove i olakšalo kontrolu. Đurđević je na kraju predstavljanja programa zahvalila predsjedniku RH što je prepoznao njezin rad.

Na upit Damira Habijana (HDZ) zašto je pristala biti sudionica postupka koji nije sukladan zakonu Đurđević je odgovorila da je to najteža optužba koja je došla iz političkih krugova.

''Nisam prekršila zakon ni Ustav niti sam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri. Na prvi poziv se nisam bila dužna javiti. Moj postupak je započeo onog trenutka kada me je predsjednik RH pitao želim li biti kandidatkinja. Prvi poziv je već krenuo. Kad sam pristala biti kandidatkinja, ja sam čekala drugi poziv i javila se na njega. Ja sam pristala, a nakon toga je za postupak odgovoran predsjednik'', pojasnila je.

Đurđević je dodala da je jedina zadaća sudaca i predsjednika najvišeg suda držati se Ustava i zakona. ''Nikakvi pregovori i rasprave s političkim tijelima koja provode ovaj izbor ne mogu doći u obzir niti se od mene može tražiti da budem tajni kandidat. Čini mi se da ova rasprava vodi tome'', nadodala je.

  • +7
  • +4

Predstavljeni programi i obavljeni razgovori s kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Na pitanje Marije Jelkovac (HDZ) je li hrvatsko pravosuđe neovisno, Đurđević je odgovorila da je pravosuđe neovisno, ali da percepcija javnosti nije takva. ''Smatram da hrvatsko pravosuđe ima sve mehanizme da u potpunosti bude neovisno'', kazala je.

''Nikako nisam za to da parlament bira suce, ali bi trebalo razmisliti o sastavu Državnog sudbenog vijeća'', odgovorila je Đurđević na pitanje Dražena Bošnjakovića (HDZ) o preferiranom izboru sudaca.

Na upit Nikole Grmoje (Most) da pojasni svoj stav oko izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, Đurđević je naglasila da većina država EU brani izručenja svojih državljana nakon nastupa zastare. Dodala je da se njezino stajalište odnosilo na praksu Europskog suda i da je bilo ''potpuno izvučeno iz konteksta''. ''Sve ovo je igrokaz za javnost, a samo tražimo da se dva predsjednika dogovore. To ne smije biti tako'', mišljenja je Đurđević o tom postupku.

Pitanje o statusu JNA Đurđević ocijenila političkim

Upitana zašto se zalaže za ukidanje i okrupljivanje specijaliziranih sudova, Đurđević je odgovorila potpredsjedniku odbora Krunoslavu Katičiću (HDZ) kako smatra da bi takvi sudovi trebali biti zamijenjeni specijaliziranim odjelima unutar sudova.

Nezavisnu zastupnicu Karolinu Vidović Krišto je zanimao stav Zlate Đurđević je li JNA bila legalna vojska ili agresorska postrojba nakon proglašenja hrvatske neovisnosti 25. lipnja 1991. Đurđević je odgovorila da su njezina pitanja političke naravi te je naglasila kako ona nije u političkoj kampanji, kao i da ne daje odgovore na političke istupe.

Lana Petö Kujundžić je u predstavljanju kazala da Vrhovni sud mora biti efikasan, brz i žuran u postupanjima, ali i da svojim autoritetom to mora omogućiti i ostalim sudovima. Naglasila je kako je važno da svaki sud bude jednako tehnički opremljen te da je nedopustivo da samo pojedini sudovi imaju potpuno veliku mogućnost informatičkog i tehničkog osposobljavanja. Uz to, smatra da sudovi moraju biti otvoreniji za javnost čime bi se promijenila percepcija građana o pravosuđu.

Na pitanje izbranog člana Tončija Restovića da ocijeni rad aktualnog predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, Petö Kujundžić je kazala da je Sessa ''pomalo nevidljiv''. Nadodala je i da se zalaže za specijalizaciju sudaca Vrhovnog suda. ''Vrhovni sud bi trebao biti skup mudraca koji će nam davati pravna mišljenja o pojedinim pravnim pitanjima. Činjenice bi trebao utvrđivati niži sud'', mišljenja je Petö Kujundžić.

Snježana Rizvan je u svojem predstavljanju istaknula kako je ''došlo vrijeme da se unese ljudskosti u pravosuđe''. ''Ne mislim da je pravosuđe korumpirano. Problem je dugotrajnost vođenja postupka, a neučinkovitost sudaca je nedopustiva'', kazala je Rizvan ocijenivši da postoje suci koji su ''bahati''.

Na upit HDZ-ove Marije Jelkovac kako bi povećala učinkovitost pravosuđa, Rizvan je istaknula da bez poštovanja zakonskih rokova za rješavanje sudskih predmeta nema kardinalnih promjena u pravosuđu. Uz to, smatra da bi se učinkovitost pospješila uvođenjem video-linkova i smanjenjem odgađanja sudskih rasprava.

Šime Savić je istaknuo da su ključni problemi pravosuđa neujednačena sudska praksa. ''Vrhovni sud tu nije ispunio svoju svrhu, a to stvara zbrku i dugotrajnost sudskih postupaka. Treba pojačati kontrolu sudaca i udaljiti suce koji štete pravosuđu, iako većina sudaca radi savjesno, predano i pošteno'', zaključio je Savić.

U glasovanju na kraju sjednice nitko od kandidata nije dobio natpolovičnu većinu glasova, a jedino je Grmoja rekao da daje pozitivno mišljenje o svima koji su se danas predstavili.

"Svi imaju moju podršku kako bi došli pred Sabor i odgovarali na pitanja kao pred odborom", rekao je Grmoja, ističući kako je jasno da se izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda neće dogoditi bez dogovora predsjednika Vlade RH i predsjednika države. "Možemo ih pozvati na dijalog, na prestanak optuživanja, sukoba i teških riječi... Mislim da je to jedini način", kazao je Grmoja.

Kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Saboru predlaže predsjednik republike, uz prethodno savjetodavno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda koja sredinom svibnja nije dala pozitivno mišljenje ni za jednog od petero kandidata.

Aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi mandat istječe u srpnju, a ukoliko Sabor do tada ne izabere novog čelnika najvišeg suda tu dužnost privremeno će obnašati zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!