Od 1. srpnja, kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, o državnim će potporama krajnji sud donositi Europska komisija. Novina je to koja je regulirana u Zakonu o državnim potporama, o kojem su danas raspravljali zastupnici. Iako su svi podržali tehničke izmjene zakona i pravila koja donosi Europska unija, dio zastupnika izrazio je bojazan da bi neke gospodarske grane bez potpora mogle propasti
'Najvažnije je poslove do sada obavljala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je uglavnom odobravala ove potpore, no ona to više od 1. srpnja neće moći činiti, nego će Europska komisija direktno biti nadležna za poslove odobravanja i nadzora državnih potpora. Međutim, AZTN će ostati u savjetodavnome dijelu', pojasnio je uvodno zamjenik ministra financija Boris Lalovac, dodavši da se zakonom definira i nova uloga AZTN-a, ali i Ministarstva financija.
Govoreći o sustavu državnih potpora Lalovac je kazao kako je od 2006. do 2011. odobreno ukupno 57,2 milijarde kuna državnih potpora, od čega 21,2 milijarde kuna za potpore poljoprivredi i ribarstvu.
'U navedenom razdoblju, iako je veliki dio iz državnog proračuna išao za državne potpore, udio potpora u BDP-u se smanjio, bio je 2,38 posto u 2006, a negdje u 2011. je omjer 1,46 posto', kazao je Lalovac
Sama struktura tih potpora bila je nepovoljna, kazao je Lalovac. 'Uglavnom se donosila na sektorske potpore koje su 2006. bile negdje oko 85 posto, a smanjene su na 73,9 posto i uglavnom se te državne potpore bile dodjeljivane u sektoru metalurgije, željeznice, brodogradnje i prometa. Znači, išli su na taj dio sektorski dok su ove horizontalne potpore koje manje narušavaju tržišno natjecanje iznosile su 2011. godine svega 14,68 posto. Te horizontalne potpore dodjeljivane su u najvećoj mjeri u području malog i srednjeg poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te jednim dijelom usmjerene su i na ciljeve zapošljavanja pobrojao je Lalovac
No, iako je kazao da je struktura potpora bila nepovoljna, pojedini zastupnici u raspravi su se zapitali zašto Vlada nije napravila obuhvatniju analizu potpora i njihovih učinaka.
Ako smo 20 posto smanjili proizvodnju u sektorima koje smo podupirali, ako smo izgubili 50 tisuća radnika u tim sektorima, što smo podupirali? Ako smo poduprli od 2004. do 2011. poljoprivredu sa 20 i nešto milijardi kuna, a sada proizvodimo daleko manje mlijeka, daleko manje hrane, uvozimo sve više hrane, i to loše hrane, sve više gazdinstava, naročito onih manjih, propada na selu, što smo podupirali? Koji su efekti svih tih potpora koje smo dali? 57 milijardi kuna smo dali potpora od 2006. do 2011. To je pola hrvatskoga proračuna, a imamo manje radnih mjesta, imamo gotovo propast brodogradnje, željeznice koja će polako zatvarati prugu po prugu jer ima stari vozni park i jer su pruge neupotrebljive', zapitao se Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista.
Da nedostaje analiza potpora, složio se i HDZ-ov Goran Marić. 'Maslina se mogla saditi i dobiti potpora za to i u Slavoniji iako tamo ne može uspijevati. Za rajčicu se može dobiti potpora i u Lici ako se sadi. Mi ne znamo koje kulture trebamo proizvoditi, koju proizvodnju trebamo stimulirati, mi lutamo. Doći ćemo ponovno kao 1950. poslije Drugog svjetskog rata kad su nas natjerali i pamuk uzgajati pa se pokazalo koliko je to bilo pogubno', kazao je Marić
Posebni interes zastupnika izazvale su potpore koje država daje poduzećima poput HŽ-a, Croatia Airlinesa i Jadrolinije. Naime, dio tih potpora ubuduće bi se trebalo nazivati potporama za konkurentnost.
'Kome to HŽ može biti konkurentan, odnosno javni operateri u HŽ-u kome mogu biti konkurentni kad je sustavno 30 godina izostalo ulaganje? S voznim parkom koji je star u prosjeku 40 godina, s prugama na kojima je vozno vrijeme putovanja, recimo, do Rijeke tri sata, a autom dođete za jedan sat. O čemu, kakvoj konkurentnosti možemo pričati?' zapitao se Mladen Novak iz Hrvatskih laburista.
Za njegovog stranačkog kolegu Vukšića upitne su i potpore Jadroliniji.
Samo ulaganje u brodske linije prema otocima bez da se vodi itekako velika briga o svemu onome što treba na otocima osigurati da bi otoci živjeli svih 12 mjeseci isto tako je bacanje novca u bunar. Naravno da time pomažemo otočane jer bi i bez tih brodskih linija nemoguće bilo živjeti. Ali nismo napravili strategiju, nismo rekli koliko ćemo za što novca dati i što ćemo zauzvrat dobiti', kazao je Vukšić.
Odgovor je odmah stigao i od SDP-a, ali i HDZ-a. 'Vi morate znati da, kao što je ZET u Zagrebu javni prijevoznik koji prevozi stanovnike s jednog kraja na drugi kraj ovog grada, da to čine Jadrolinija, mali brodari i privatni brodari na Jadranu, da dnevno prometuju 53 linije, što brodske, što brzobrodske, što trajektne i da sve to nešto košta, da ti ljudi na otocima žive teže nego svi ostali na kopnu jer imaju dodatni trošak', upozorio je HDZ-ov Josip Borić
Na mogućnost ukidanja nekih brodskih i trajektnih linija upozorio je i HDZ-ov Ivan Šuker. 'Nestat će opet ljudi koji će htjeti živjeti na Lastovu i na Mljetu, nestat će ljudi koji žive na Visu i drugim otocima. Pitanje je što će biti s turistima u zadarskom arhipelagu ako im ukinete one trajekte u 12 sati. I ovo može biti daleko opasnije nego da ste ostavili stopu PDV-a veću u ugostiteljstvu, a ta sredstva ostavili za subvencioniranje linijskog prijevoza kako otočanima, tako i gostima', zaključio je Šuker.
