Današnji post mogu slobodno nazvati Oči i na stražnjici!, Učite od najgorih!, Čuvaj se, čuvat ću te!Lijepo mi je mama govorila...i sl.

Iako sam tih dana odbijala izgovarati riječ ‘zadnji’ uz bilo koju aktivnost poput: izlazak, tapas, bicing, session, plaža i dr. sada s odmakom mogu reći da je bilo to zadnje moje druženje ilitiga oproštajka s prekrasnom zagrepčankom Andrinom koju sam upoznala u Barceloni i bez koje ni ModaKomoda zadnjih par mjeseci ne bi izgledala kako izgleda.

Koliko smo god Andrina i ja neloš spoj za dobru fotku i još bolju zabavu, toliko smo i fatalne dok ih stvaramo. Svaki bi se oportunist volio spotaknuti o nas. Pokušajte zamisliti scenu: Born (pandan njujorškom Bronxu), 2 am, nigdje ni čuke, samo dvije plavuše s Nikon fotićem, ruksakom, torbom i bocom Rakije (koju nam je donijela Marijana što je uz Vegetu i jeftine cigare, najbolji poklon za kojim studentarija ovdje doslovce mantra).

Kad se Andrini i meni svidi neka lokacija onda ne odustajemo dok ju ne ovjekovječimo. Ponekad se pentramo poput kakvih majmunica, ponekad to rade drugi umjesto nas, a katkad nas jednostavno opljačkaju ili barem to pokušaju.

A sada rekonstrukcija događaja. Klik po klik i odjednom stiže, po našoj procijeni Marokanac, iako bi mogao biti i Pakistanac, ali svakako netko iz 'zone' (nemojte zamjeriti, ali ovdje se nakon par loših iskustava na vlastitoj koži počinje buditi mali rasist u vama) i krene kružiti oko nas k’o mačak oko vrele kaše. I taman da ćemo se ustati s poda jer smo namirisale sumnjivu situaciju, drugi mačak nam prođe iza leđa i svojim mačjim šapama zgrabi Andrinin ruksak i moju torbu (koji su btw bili tik do nas) i uhvati crtu. U Andrini se probudi mačka i trk za njim ispuštajući krikove na kojoj bi joj svaka druga mačka itekako pozavidjela. Dok sam uspjela ustati i osvrnuti se oko sebe ima li još nešto što mačak nije uzeo, Andrina je već bila nekoliko blokova dalje. U panici počnem trčati i ja (bolje rečeno nabadati u svojim Jeffrey Campbell štulama) i uhvatim ju par blokova dalje kako u nevjerici drži naše stvari koje su maločas bile ukradene. Ništa mi nije bilo jasno. Izgleda da se mačak prepao Andrininih luđačkih krikova i dvojice frajera koji su mu se našli na putu pa je sve bacio na pod i pobjegao.

Sve bi to bila slučajnost da nam se nedavno nije dogodila gotovo identična scena u Ravalu (kvartu koji još više nalikuje Bronxu), no usred bijela dana. I iako novac, dokumente i mobitele držimo uvijek na sebi, ostale stvari držimo pored sebe jer nam smetaju pri snimanju. Taj put nismo imale sreće pa sam ostala bez kozmetike i najdražeg mi analognog fotića, ruske Smene. :(

majica: (zaboravila sam kako se zove dućan u Barci, ali doznat ću), jakna: Zara, tajice: ebay, čarapice: Calzedonia, cipele: Jeffrey Campbell, prsten i naušnica: H&M, naočale: Kinkyflamingo, svjećice: Kinez, rakija: Perković

E da, zaboravih napomenuti, kad smo se vratili na mjesto zločina, Smokovače više nije bilo. Ajd' barem nešto kad su već otišli praznih ruku. ;)

Za kraj svog boravka u Barci počastila sam se novim Creepersicama i parom prekul i vrlo pristupačnih vintage naočala koje inače preko Etsyja prodaje i shipa worldwide moja baskijska frendica Lorena. Otiđite na Kinkyflamingo, ima super dioptrijskih i sunčanih primjeraka.

Photos: Andrina Perić

Inače Born i Raval su, uz Graciju, moja dva najdraža kvarta u Barceloni. Ukoliko budete navraćali u Gaudijev grad (a mnogi od vas su mi pisali da imaju u planu), obavezno ih istražite jer svaki je slikovnica za sebe, ali ako boga znate imajte 'oči i na stražnjici'.