HALO, BANSKI DVORI!

Neinformirani studenti dijele informacije o EU-u

  • Autor: Petra Sjauš
  • Zadnja izmjena 18.02.2011 08:55
  • Objavljeno 18.02.2011 u 07:00
halo-eu-telefon

halo-eu-telefon

Izvor: tportal.hr / Autor: ilustracija Vedrana Knežević/tportal.hr

Informativna kampanja o članstvu u Europskoj uniji provodi se kroz razne oblike komunikacija s javnošću, između ostalog i putem besplatnog info telefona 'Halo EU'. Najčešće nedoumice hrvatskih građana te predrasude o članstvu u Europskoj uniji razrješuju se upravo ovim putem. Ono što je skandalozno su odgovori operatera od kojih se očekuje visok stupanj educiranosti i informiranosti po pitanju Europske unije

Kako Hrvatska ove godine očekuje završetak pregovaračkog procesa za pristup Europskoj uniji, potpisivanje pristupnog ugovora i provedbu referenduma o članstvu u Europskoj uniji, a usto je i izborna godina, tako je vlada pojačala informativnu kampanju o članstvu u Europskoj uniji, iako se čini da kampanje gotovo i nema.

Među različitim oblicima informiranja javnosti o EU-u je i projekt 'Halo EU', koji je pokrenut 2007. godine. Radi se o besplatnom info telefonu za građane, gdje se pozivom na besplatni broj 0800 622 622 mogu dobiti informacije o Europskoj uniji i pristupnom procesu Republike Hrvatske.

Od pokretanja ovog projekta ovaj telefon je zazvonio više od 200.000 puta. Pitanja građana su više-manje očekivana, dok su neki odgovori skandalozni i bizarni, što smo doznali iz pregleda pitanja i odgovora s 'Halo EU' koje je objavio tjednik Globus

Zato smo na Zrinjevcu pitali tko odgovara građanima na upite upućene kroz 'Halo EU'. U MVPEI-ju otkrivaju da na telefonima 'Halo EU' radi deset operatera, koji su svi od reda studenti društvenih i humanističkih znanosti.

'Operateri se kontinuirano educiraju na seminarima koje organizira njihov resor, a u slučaju specifičnih sektorskih pitanja na koja operateri ne mogu odgovoriti, upit se prosljeđuje MVPEI-ju, koji onda pribavlja odgovor nadležnog resornog ministarstva ili drugog tijela', kažu u MVPEI-ju.

A kako to izgleda u praksi? Jedan euroskeptični građanin upitao je tako 'educiranog operatera' što to EU ima, a mi nemamo, na što je uslijedio odgovor: '60 godina mira.'

Jednako pametan odgovor, otkrivamo u posljednjem broju Globusa, dobio je građanin kojeg je zanimalo zašto Hrvatska ne može biti poput Švicarske ili Norveške. Ako niste znali, razlog je poprilično jednostavan: 'Norveška izvozi više nafte od Saudijske Arabije, Švicarska je centar međunarodnog bankarstva, a Hrvatska je tranzicijska država.'

No i sama pitanja radoznalih građana znaju biti podjednako bizarna. Osim općenitih pitanja o Europskoj uniji i procesu pristupanja, Hrvate zanima hoćemo li se i dalje zvati Hrvati ili ćemo postati Europljani. Neki se, pak, nadaju da će nam ulaskom u EU plaće i mirovine automatski porasti, a drugi se pitaju je li u EU-u moguće zapošljavanje bez diplome. Ima i onih koji strahuju da bi službeni jezik svih zemalja jugoistočne Europe po ulasku u EU mogao postati srpskohrvatski.

Nema razloga za brigu - i dalje ostajemo Hrvati, s jednako niskim plaćama i mirovinama, i hrvatskim jezikom kao službenim.

Ovi podaci idu u prilog tome da nije samo hrvatska javnost nedovoljno informirana, već su gotovo jednako neupućeni i oni koji bi trebali biti izvor informacija. Uspješno pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji moguće je ostvariti jedino ako cijeli proces uživa visok stupanj potpore hrvatskih građana. A kako je Vlada proteklih godina imala prilično pasivan stav prema aktivnostima vezanim uz informiranje hrvatskih građana o EU-u, uopće je ne mora čuditi sve veći broj euroskeptika

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi