Predloženim se zakonom, tzv. lex LNG-om, uz ostalo uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju plutajućeg LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd.

Otpor prema izgradnji plutajućeg LNG terminala i donošenju zakona koji bi ga omogućio ujedinio je na Kvarneru lokalne političare, ekološke aktiviste i stanovništvo. Frontu predvode načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, župan primorsko-goranski Zlatko Komadina i Mostova saborska zastupnica Ines Strenja-Linić. Sada traže da se gradi kopneni terminal iako su se donedavno neki od njih zalagali upravo za plutajuću varijantu.

Unatoč otporima, u četvrtak bi se pred saborskim zastupnicima trebao naći Prijedlog zakona o terminalu na ukapljeni plin. Vlada je taj prijedlog zakona o spornom investicijskom projektu poslala u Hrvatski sabor po hitnoj proceduri iako se o izgradnji LNG terminala u Omišlju na otoku Krku raspravlja više od 20 godina.

Hitna procedura zbog obećanja Bruxellesu

Hitnu proceduru su obrazložili nuždom da se omogući to da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima, do kraja 2019., kako je obećano eurobirokratima u Bruxellesu, kada se apliciralo za bespovratna novčana sredstva Europske unije. Sada se Vladi žuri jer mora iskoristiti novac do obećanog roka.

>>> Komadina najavio: Pobijat ćemo osnovanost studije utjecaja na okoliš za plutajući LNG terminal

EU ulaže 101,4 milijuna od oko 383 milijuna eura, koliko je potrebno za realizaciju projekta. Banski dvori posebnim zakonom ruše sve prepreke kojima ih oni postojeći ograničavaju te žele donijeti zakon s minimalnim rokom za javnu raspravu sa zainteresiranom javnošću i skratiti postupke predviđene propisima za koncesioniranje, kako tvrde zeleni aktivisti. Također, plutajući LNG terminal nije u prostornim planovima ni Općine Omišalj ni Primorsko-goranske županije.

U objašnjenju toga zašto se ide s posebnim zakonom u Prijedlogu zakona o terminalu na ukapljeni prirodni plin (LNG) navodi se da je u srpnju 2015. godine Vlada proglasila LNG strateškim energetskim projektom. Zato predlaže donošenje ovog zakona po hitnom postupku s obzirom da se radi 'o osobito opravdanim razlozima kojima se osiguravaju pretpostavke za realizaciju terminala za LNG i omogućava gradnja terminala za LNG u dvije faze'. Tvrdi se da je realizacija terminala za LNG neophodna za osiguranje sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske putem alternativnog dobavnog pravca.

Zajednički interes Europske unije

U poglavlju pod nazivom Ocjena stanja navodi da se da je Europska komisija uvrstila LNG na popis projekata od zajedničkog interesa (PCI). Terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku naveden je kao važan projekt koji će omogućiti sigurnost i diversifikaciju opskrbe za zemlje srednje i jugoistočne Europe, koje su po tom pitanju najugroženije i uglavnom ovise o jednom dobavnom pravcu – ruskom, tvrde predlagači zakona, a za to je u ime Vlade nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike predvođeno ministrom Tomislavom Ćorićem.

>>> Isplivali novi sumnjivi detalji oko LNG-ja i moćne tvrtke koja je stavila šapu na zemljište u Omišlju

Projekt gradnje Terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku predviđa dvije faze, od kojih prva obuhvaća plutajući terminal koji bi se sastojao od broda što bi služio za skladište i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina.

Tu se objašnjava da se 's obzirom na razvoj tehnologije vezane uz plutajuće terminale, uzimajući u obzir i kapitalne troškove investicije te brzinu kojom se oni mogu izgraditi u odnosu na kopnene terminale, Republika Hrvatska mora usredotočiti na pripremu i provedbu prve faze te na taj način pripremiti i izgraditi plutajući terminal koji bi poslužio za diversifikaciju dobavnih pravaca i osigurao sigurnost opskrbe plinom za Republiku Hrvatsku i zemlje srednje i jugoistočne Europe'.

Zbog toga zakonodavac navodi da je nužno specifično rješavanje dodjele koncesije na pomorskom dobru i izvlaštenje nekretnina. Opravdanje za zakon koji će izvlastiti tuđe zemljište i dati koncesiju mimo redovne procedure Vlada je pronašla u Ustavu koji daje pravo državi da raspolaže prirodnim dobrima kako želi kada je pitanje provedbe takve mjere od nacionalnog interesa. Izvlaštena će biti tvrtka Gasfin, koja je u posjed zemljišta došla otkupom dijela dugova od propale Dine, a koja se opet dovodi u vezu s ruskim kapitalom kojem je cilj zaustaviti projekt jer je direktno usmjeren protiv interesa Moskve.

Nema rokova za drugu fazu i kopneni terminal

O drugoj fazi, u kojoj bi se trebao izgraditi kopneni terminal, ne navodi se ništa osim da bi jednom trebao biti izgrađen, ali bez ikakvih definiranih rokova.

Ali zato ovim zakonom, ako i kada bude usvojen, Republika Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru za realizaciju projekta prihvatnog terminala za LNG terminal i prateće infrastrukture na 99 godina. Protivnici projekta se pitaju zašto se koncesija daje na 99 godina ako je plutajući terminal tek prva faza projekta.

Koncesiju bi trebao dobiti investitor, tvrtka LNG Hrvatska u vlasništvu HEP-a i Plinacroa, ali intencija je da se tvrtka dokapitalizira jednom kada se pronađu strani partneri koji bi sudjelovali u projektu. Zakonom se, kako stoji u Prijedlogu, ovlašćuje ministar nadležan za pomorstvo, a to je trenutno Oleg Butković, da u ime Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zaključi ugovor o koncesiji kojim će se detaljnije urediti prava i obveze davatelja koncesije i investitora.

>>> LNG na Krku opet uzburkao duhove, upetljali se i Rusi: Donosimo odgovore na 10 najvažnijih pitanja

No država je sigurna da će realizacija projekta terminala za LNG na otoku Krku osigurati novi dobavni pravac prirodnog plina te će diversificirati putove i izvore opskrbe prirodnim plinom na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, a što će značajno utjecati na sigurnost opskrbe prirodnim plinom. Riječ je o geopolitičkom cilju pa isplativost, a taj će plin biti skuplji od ruskog, nije jedini kriteriji kojim se ravnaju.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike upitali smo zašto se sa zakonom o terminalu na prirodni ukapljeni plin ide po hitnoj proceduri, zašto je predviđeno vrijeme za koncesiju 99 godina i zašto je potrebno raditi poseban zakon zbog jedne investicije.

Odgovorili su nam kako se zakon donosi po hitnom postupku 'kako bi se omogućila izgradnja terminala za UPP u skladu s planiranim rokovima realizacije i kako bi se osigurale pretpostavke za realizaciju terminala za UPP u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Realizacija terminala za UPP je neophodna za osiguranje sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske putem alternativnog dobavnog pravca.'

Milijuni kuna u korist lokalne i regionalne samouprave

Također su nam odgovorili kako je predviđeno vrijeme davanja koncesije za pomorsko dobro (99 godina, op. a.) maksimalni mogući rok na koji se daju koncesije za pomorsko dobro u skladu s propisima kojima se uređuje pomorsko dobro, a sukladno kojima Sabor daje suglasnost na koncesije u trajanju preko 50 godina.

Razlog donošenja posebnog zakona za ovu investiciju u Ministarstvu vide u tome da je riječ o projektu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, kao i da je u funkciji gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske.

'Nadalje, nacrtom Prijedloga Zakona uređuje se infrastruktura terminala za UPP koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, pravila i mjere prilikom realizacije terminala za UPP s ciljem očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP i prateće infrastrukture, kao i nedvojbeno utvrđivanje interesa Republike Hrvatske. Pored navedenog, uređuje se da morski objekt za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje UPP-a mora biti upisan u odgovarajući hrvatski upisnik što podrazumijeva da mora ploviti pod hrvatskom zastavom, kao i obvezna osiguranja i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak osoba ukrcanih na pomorske objekte, a kako bi se potaknulo odnosno osiguralo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na pomorskom objektu. Također, uređuje se koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave. Predviđena godišnja koncesijska naknada za prvih 25 godina iznosi 1,5 mil HRK godišnje od čega se dvije trećine (1 mil HRK) isplaćuje u korist Općine Omišalj, dok se jedna trećina (0,5 mil HRK) isplaćuje u korist Primorsko-goranske županije', zaključili su u odgovoru iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike na upit tportala.