To sve zvuči fantastično bajkovito, ali kvaka je u tome što za povlačenje svih tih novaca prije svega moramo imati gotove projekte i moramo provoditi reforme. A Hrvatska je već dokazala da joj niti jedno niti drugo ne ide baš najbolje, izvijestio je RTL Direkt, ugošćujući čovjeka zaduženog za provedbu ovog plana - savjetnika premijera Zvonimira Savića.

Upitan hoće li Hrvatska uspjeti povući svih 6,3 milijarde eura u idućih pet godina i na koliko bi se on kladio, rekao je da to nije klađenje, nego pitanje dobrog planiranja.

'Ono što je nama plan i cijeloj državi je iskoristiti maksimum, a to nam je dostupno. Što je rekao ministar Marić, do sredine 2026. godine, sve investicije koje ste točno rekli u tim sektorima je plan ih provesti, zbog toga smo i pripremili Plan oporavka, dokazali naše procjene troška Europskoj komisiji, ono čemu težimo je provedba svega napisanog', rekao je Savić.

Na pitanje što će biti najteži kriterij za ispuniti, podsjeća da imamo sveukupno 372 raznorazna kriterija.

'Teško je to izdvajati, recimo reforma državne uprave podrazumijeva smanjenje znatno zastarjelih spisa u pravosuđu što je naprimjer vrlo izazovno. Do sredine 2026. godine... Ciljevi jesu tako postavljeni da budu ambiciozni, ono što je definirano su točno određeni kriteriji. Od zakonodavnih, strateških, to će se provjeravati na sjednici svaki mjesec, a svakih pola godine se Komisiju izvještava o provedbi, a ona je vezana uz isplate budućih sredstava'.

U ovom trenutku dosta projekata je već moguće financirati, neki zbog vremenske dinamike počinju 2022./2023. godine. Najvažnije je, kaže Savić, da su svi projekti tempirani tako da moraju biti završeni 2026. godine. Od onih su spremniji, koji će prvi doći na red, svakako su sektor vodnog gospodarstva, gdje već postoji fizička gradnja projekata, obnova zgrada oštećenih u potresu, vrlo skoro do kraja godine očekuje se javni poziv za gradnju, opremanje vrtića. Imamo energetsku obnovu zgrada. Početkom iduće godine investicije u izgradnju infrastrukture širokopojasnog interneta i to na područjima koja su slabo pokrivena signalom... to je cijeli niz projekata koji ide, nabraja Savić, dodajući da to ne znači da svi počinju sada i odmah, ima projekata koji počinju i kasnije.

Planira se biorafinerija naprednih goriva u Sisku, milijarda kuna; rekonstrukcija poddionice željeznice, nešto preko milijardu kuna; elektronički sustav naplate cestarine, 450 milijuna kuna. To je samo primjer investicija. 1,6 milijardi kuna se usmjerava na izgradnju vrtića, 2 milijarde i 300 milijuna kuna obnova i izgradnja osnovnih škola, takva je dinamika.

Od ovih 818 milijuna eura, koji novac će prvi otići? Projektu Mate Rimca?

'Ne. Najspremnijim projektima. Ovo što smo dobili jučer, pojedinačno najveća uplata Europske unije ikad u hrvatski proračun. Mi smo tom uplatom u plusu otkako smo ušli u EU, dobili smo preko 50 milijardi kuna više nego što smo uplatili. Projekti se plaćaju iz Plana oporavka po dinamici njihove implementacije. Projekt Mate Rimca traje nekoliko godina. Neće dobiti sve novce odmah, nego po dinamici. U Planu oporavka ćete naći 146 investicija za koje je točno definirano koji je iznos potvrđen. To ne znači da će odmah biti potrošeno'.

Kome se onda ravnatelji škola, drugih institucija moraju javiti za projekt obnove, digitalizacije?

'Konkretno za područje znanosti i obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je nadležna institucija koja je pregovarala, izborila se ukupno za 7,5 milijardi kuna sredstava, od toga 1,6 milijardi kuna ide za predškolske ustanove, oni će pripremiti pozive. Puno njih zna, evo primjer, nekoliko i prezentacija i informiranja župana i županija, naravno da će svima biti transparentno i dostupno. Svi koji imaju spreman projekt za prijaviti, čista i uredna dokumentacija, to su oni koji se mogu kandidirati i dobivati bespovratna sredstva.'