Uoči sutrašnje saborske rasprave o toj temi, Miloš je na konferenciji za novinare u Saboru poručila kako Možemo! već četiri godine traži napuštanje povelje, tvrdeći da štiti interese investitora nad pravom svake zemlje da samostalno upravlja svojom energetskom politikom.

Miloš je upozorila i na višegodišnje troškove arbitražnih postupaka koji proizlaze iz primjene Energetske povelje, ističući slučaj MOL-a koji je 2013. tužio Hrvatsku.

Prema njezinim riječima, Hrvatska je u tom postupku izgubila te bi trebala platiti više od 245 milijuna eura troškova, kamata i odštete, dok je u tijeku još jedan postupak u kojem se potražuje dodatnih oko 215 milijuna eura. "To su iznosi usporedivi s godišnjim izdvajanjima države za doplatak za djecu”, kazala je Miloš.

Navela je i da Ugovor dodatno opterećuje rad državnih institucija, posebno Državnog odvjetništva RH (DORH) za koje je kazala da je u 2025. značajan dio sredstava trošilo na troškove zastupanja u međunarodnim arbitražama, uključujući i one povezane s Energetskom poveljom.

Živković je rekao kako je Europska komisija Hrvatskoj uputila opomenu zbog neizlaska iz Ugovora te kritizirao prijedlog zakona u kojem, kako je naveo, nije objašnjeno zašto bi za Hrvatsku bilo bolje da prihvati ovu noviju verziju sporazuma umjesto da jednostavno istupi iz njega, kao što to preporuča Europska unija.

Naveo je da su iz Energetske povelje već izašle ili najavile izlazak brojne države članice EU, među njima Španjolska, Njemačka, Luksemburg, Poljska i Slovenija.

"Činjenica je da investitori upravo taj sporazum koriste kako bi usporili energetsku tranziciju i odgodili prelazak država na obnovljive izvore energije. Zato je potpuno nejasno zašto Hrvatska i dalje ostaje u sporazumu koji je ekonomski i strateški štetan”, ustvrdio je.