Savjet Mosta za poljoprivredu i ruralni razvoj smatra da regenerativna poljoprivreda može biti dobar način gospodarenja zemljištem, no upozorava da se takva poljoprivreda ne smije nametati kao jedini ispravan model proizvodnje niti druge sustave treba unaprijed proglašavati lošima.
''Regenerativna poljoprivreda ima svoje mjesto i svoje prednosti, ali poljoprivrednicima se ne smije unaprijed određivati jedna tehnologija kao jedini ispravan put. Ključno je može li gospodarstvo dugoročno biti održivo, konkurentno, sigurno za potrošača i prihvatljivo za okoliš“, poručili su u ponedjeljak u priopćenju.
Jednim od najvećih problema hrvatske poljoprivrede smatraju nedostupnost poljoprivrednog zemljišta, posebno za stočare. Bez dovoljne količine zemljišta teško je razvijati održivu stočarsku proizvodnju, a posebno sustave koji se temelje na ispaši i proizvodnji vlastite voluminozne hrane.
Zato država mora osigurati transparentno i dugoročno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Cilj, ističu, ne smije biti samo formalna raspodjela zemljišta, nego omogućavanje aktivnim poljoprivrednicima da na njemu razvijaju proizvodnju. Savjet Mosta za poljoprivredu i ruralni razvoj smatra i da se budućnost hrvatskog govedarstva ne može svesti na izbor između pašnog i intenzivnijeg sustava proizvodnje.
vezane vijesti
Pašni sustavi mogu omogućiti korištenje travnjaka i zemljišta nepogodnog za intenzivnu ratarsku proizvodnju, smanjiti potrebu za kupnjom dijela hrane te se dobro povezati s načelima regenerativne poljoprivrede. Istodobno zahtijevaju dovoljno zemljišta, kvalitetnu organizaciju ispaše, infrastrukturu i pristup vodi. Intenzivnija tovna proizvodnja omogućuje veću kontrolu hranidbe i proizvodnog ciklusa te u odgovarajućim uvjetima može biti gospodarski opravdana, ali zahtijeva veća ulaganja i nosi veće proizvodne troškove.
„Ne treba birati između tova i ispaše na razini države. Poljoprivrednik mora imati mogućnost odabrati model koji odgovara njegovu gospodarstvu“, navode iz Savjeta Mosta.
Upozoravaju i da raspravu o budućnosti hrvatske poljoprivrede ne treba svesti samo na pitanja pesticida, antibiotika ili stanja tla. Ta pitanja zahtijevaju stalnu kontrolu i jasne standarde, ali trenutačno nisu jedini ni najveći problem domaće poljoprivrede.
''U središtu poljoprivredne politike mora biti poljoprivrednik koji može održivo poslovati, a ne unaprijed određena tehnologija proizvodnje“, zaključuju iz Savjeta Mosta za poljoprivredu i ruralni razvoj.
