Europska komisija zaključila je danas da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita, pa smatra da Postupak prekomjernog deficita (EDP) treba staviti u mirovanje, no u 2015. bit će potrebne dodatne prilagodbe.

'Procjenjujemo da je ovo mišljenje objektivno i realno u ovom trenutku, da sagledava bitne probleme hrvatskog gospodarstva na putu gospodarskog oporavka i rasta, ali isto tako da uvažava u potpunosti napore Vlade u dosad provedenim reformama, kao i onim mjerama koje poduzimamo za postizanje s jedne strane fiskalne konsolidacije, a s druge strane temelja za gospodarski oporavak i rast', izjavio je Grčić novinarima u Banskim dvorima.

Vidljivo je to, kaže Grčić, iz činjenice da je mišljenje o programu konvergencije i planu fiskalne konsolidacije pozitivno, znači da su prihvaćene mjere Vlade koje su ugrađene kroz rebalans u državni proračun, ali i one mjere dodatne kojima je planirani deficit za 2014. smanjen za dodatnih 0,4 posto BDP-a.

To je dobro polazište za vođenje hrvatske fiskalne politike u ovoj i sljedećim godinama, ocijenio je Grčić te istaknuo važnost preporuka o poduzimanju 'raznih strukturnih reformi koje bi trebale podignuti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i tako ga definitivno izvući na crtu gospodarskog oporavka i uzleta'.

Posebno je pritom naglasio preporuke koje se tiču unapređenja stanja u fiskalnom sektoru, prije svega fiskalne discipline i nadzora nad proračunskim rashodima te čvrstog držanja onih projekcija koje su unesene u program konvergencije. Tu su i preporuke koje se tiču jačanja tržišta rada, posebno aktivnih mjera zapošljavanja, posebice zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, dodao je Grčić.

Istaknuo je i preporuke o daljnjoj reformi mirovinskog sustava, sustava socijalne zaštite, ali i sustava zdravstva, kao i unaprjeđenja pravosudnog sustava, i to posebno u dijelu koji se izravno odnosi na gospodarstvo, a to je unaprjeđenje sustava predstečajnih nagodbi.

'To je isto važna poruka u ovom trenutku', ocijenio je Grčić.

Izdvojio je i određene preporuke vezane uz financijski, odnosno bankarski sektor u cilju održavanja njegove stabilnosti, 'koja zapravo već godinama koliko traje ova kriza pokazuje da je hrvatski bankarski sektor ipak dosta čvrst i otporan na sve izazove krize'.

O dijelu mišljenja koji se odnosi na potrebu da Hrvatska dodatno precizira mjere za 2015. i 2016., Grčić je pak kazao da je čvrsti okvir i za te mjere definiran u programu konvergencije.

'Za sve ono što bude eventualno potrebno u razradi tih mjera i preciznom definiranju u svrhu pripreme određenih odluka Vlade, kao i zakonskih rješenja koja će biti potrebna za provedbu tih mjera, to ćemo naravno u idućem razdoblju i odraditi', zaključio je Grčić.