Hrvatski građani moraju preuzeti dio odgovornost za svoja primanja u starosti kroz aktivno sudjelovanje u kapitaliziranoj štednji, a Vlada će i dalje provoditi odgovornu mirovinsku politiku, usmjerenu na unaprjeđenje sva tri mirovinska stupa kako bi poboljšala materijalni položaj sadašnjih i budućih umirovljenika, istaknula je u četvrtak Melita Čičak iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na konferenciji "Izazov promjene"
Više od 500 stručnjaka iz domaće i međunarodne financijske zajednice sudjeluje na regionalnoj financijskoj konferenciji "Izazov promjene", u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, koja je započela u četvrtak u Rovinju, a na kojoj vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljaju o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova.
Naglasivši kako se konferencija održava u ključnom trenutku kada se svi suočavaju s brzim promjenama na globalnim tržištima, demografskim izazovima i tehnološkim inovacijama, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak istaknula je kako sustav kapitalizirane štednje koji je uspostavljen 2002. godine postigao značajne rezultate, ali još uvijek nije ostvario svoj puni potencijal.
vezane vijesti
"Obvezni mirovinski fondovi imaju gotovo 2,4 milijuna članova i upravljaju imovinom vrijednijom od 25,3 milijardi eura. Oni nisu samo važni za pojedince, već su postali ključni faktor na tržištu kapitala, doprinoseći razvoju gospodarstva kroz ulaganja u domaće projekte i poduzeća", rekla je Čičak.
'Država ne može podnijeti sav teret'
Dodala je da je u Hrvatskoj trenutno oko 1,23 milijuna umirovljenika, a proračunska izdvajanja za mirovine samo u ovoj godini prelaze 9,1 milijardi eura. Ti podaci, smatra ona, pokazuju da država ne može sama podnijeti sav teret, već građani moraju preuzeti dio odgovornost za svoja primanja u starosti kroz aktivno sudjelovanje u kapitaliziranoj štednji te je u tom kontekstu ključno daljnje jačanje trostupnog mirovinskog sustava jer, kako je rekla "samo takav integrirani pristup može osigurati dugoročnu održivost i primjerenu razinu mirovina".
"Naša vizija je jasna - stoga će Vlada i dalje provoditi odgovornu mirovinsku politiku usmjerenu na unaprjeđenje sva tri stupa kako bismo poboljšali materijalni položaj sadašnjih i budućih umirovljenika", zaključila je Čičak.
Ustvrdivši kako je ova konferencija odavno prerasla industriju mirovinskih fondova i tržišta kapitala i postala središnje događanje financijske industrije u Hrvatskoj i regiji, predsjednica Uprave zagrebačke burze Ivana Gažić je rekla kako je za burzu protekla godina bila u znaku daljnjeg intenzivnog porasta prometa i cijena na oba tržišta kojim upravlja, kao i na makedonskom. Zagrebačka burza, navela je, bilježi u prvih devet mjeseci rast prometa od 97,2 posto, a Ljubljanska od 70 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine.
Strateški okvir razvoja tržišta kapitala
Podsjetivši kako je od protekle konferencije po prvi put donesen i strateški okvir razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj, po kojem su započete brojne aktivnosti, ona je naglasila kako uspjeh u ovoj godini, kako je rekla "nije samo uspjeh za instituciju koju predstavlja, već i uspjeh cijelog tržišnog eko sustava odnosno izdavatelja, brokera, investitora, države, regulatora i, naravno, međunarodnih partnera".
Inače, sudionike konferencije očekuju stručne rasprave o makroekonomskim trendovima, evoluciji privatnih tržišta i umjetnoj inteligenciji te paneli o razvoju tržišta kapitala, o tržištu nekretnina.
