Hrvatska je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor.

No, humanitarne i urduge za ljudska prava tvrde da hrvatska policija koristi nasilje protiv bespomoćnih ljudi, uključujući loše postupanje i mučenje. Traže reformu mehanizma nadzora hrvatske granice, žurno provođenje istraga u slučajevima kršenja ljudskih prava i pozivanje odgovornih tijela na punu odgovornost.

Zajedničko priopćenje potpisali su Amnesty International, Border Violence Monitoring Network, Centre for Peace Studies, Danish Refugee Council, ECRE, Human Rights Watch, Oxfam i International Rescue Committee. 'Odluka Vijeća EU-a od 8. prosinca o prijemu Hrvatsku u šengensku zonu usprkos potkrijepljenim izvješćima o čestim kršenjima europskog i međunarodnog prava od strane hrvatskih vlasti i granične policije pokazuje zanemarivanje predanosti EU-a vezano uz temeljna prava (...). To predstavlja loš presedan za buduće širenje tog prostora', navode udruge.

Ono što se događađa na granicama Hrvatske i ostalim europskim vanjskim granicama je 'kriza vladavine prava', stoji u priopćenju. Osam udruga tvrdi da se na hrvatskim i ostalim vanjskim granicama EU-a krše temeljna prava, uključujući pravo na azil, te da to uvelike prolazi nekažnjeno. Prema Danish Refugee Council’s Protection Monitoringu, od početka kolovoza do kraja studenoga iz Hrvatske je u BiH protuzakonito vraćeno 1395 ljudi.

'Europske institucije godinama žmire na golemu količinu dokaza o sistemskom kršenju ljudskih prava na vanjskim granicama EU-a, uključujući i na granicama Hrvatske, nagrađujući stroge mjere učvršćivanja granica i pod svaku cijenu sprečavajući ljude da u potrazi za zaštitom uđu u EU', piše u priopćenju.

Udruge smatraju da je odluka Vijeća EU-a da, usprkos dokumentiranim kršenjima prava migranata primi Hrvatsku u šengenski klub, 'simptom europske politike koja opetovano žrtvuje temeljna prava zbog, kako se to prikazuje, sigurnosti granica'.

Ističu da Kodeks o šengenskim granicama, na koji se Hrvatska obvezala, traži od zemalja članica da poštuju međunarodno i europsko pravo, uključujući Povelju o temeljnim pravima, Povelju o izbjeglicama te posebno obvezu da prilikom kontrole i upravljanja granicama djeluju u skladu s načelom koje isključuje nasilno vraćanje izbjeglica i tražitelja azila u zemlje u kojima bi mogli biti podvrgnuti progonu.