Glasačko pravo ima oko 350 tisuća građana, a osim u Podgorici izbori se održavaju u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku.

Prethodne četiri godine vlast u Podgoririci imala je koalicija koju je okupila Demokratska partija socijalista Mile Đukanovića, no nakon njezina izbornog poraza na parlamentarnim izborima u kolovozu 2020. odnos snaga se promijenio pa se prognozira tijesan rezultat.

Slična sitaucija je u ostalim većim općinama Bijelom Polju, Baru i Pljevljima gdje će Đukanovićeva stranka pokušati zadržati vlast. S druge strane, u Budvi već dva mandata na vlasti je koalicija koju je okupio prosrpski Demokratski front, ali se i u toj općini očekuje neizvjestan rezultat.

Ozbiljan problem, na koji je ukazala I Europska unija, je nefunkcionalnost Ustavnog suda Crne Gore koji od početka rujna broji svega tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke, stoga je pitanje koja će institucija odlučivati o eventulnim žalbama na izborni proces nakon lokalnih izbora.

U petak su zastupnici u crnogorskom parlamentu pokušali izabrati suce tog suda, ali nijedan od četiri predložena kandidata nije dobio dvotrećinsku većinu za neophodnu za izbor.

Crna Gora se od početka kolovoza nalazi u turbulentnoj političkoj situaciji.

Tada je premijer Dritan Abazović, unatoč protivljenju koalicijskih partnera Djukanovićevog DPS-a I SDP-a, potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kojim je kako su optuživali Abazovića, crnogorsko kulturno-povijesno nasljeđe prepisao SPC-u.  

Ta odluka dovela je do izglasavanja nepovjerenja Abazovićevoj vladi, koja se već dva mjeseca nalazi u tehničkom mandatu.

Nove turbulencije nastale su u petak, kada je crnogorska skupština na inicijativu premijera smijenila ministra obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića. 

Ocjena je analitičara da će lokalni izbori dati jasnu sliku političkih kretanja u Crnoj Gori, te predviđaju skoro raspisivanje parlamentarnih izbora.