Ova izjava stigla je nekoliko tjedana nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost ponovnog preuzimanja zračne baze Bagram, masivnog vojnog kompleksa koji su američke i NATO-ove snage napustile tijekom kaotičnog povlačenja 2021. godine, piše Newsweek.

Na otvaranju međunarodne konferencije ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pohvalio je talibane zbog njihovih napora u borbi protiv militanata Islamske države i suzbijanja trgovine narkoticima, ali je jasno poručio da je Moskva 'zauvijek protiv' svakog ponovnog američkog vojnog angažmana u regiji.

'Razmještanje vojne infrastrukture bilo koje treće zemlje na teritoriju Afganistana, kao i na teritorijima susjednih država, kategorički je neprihvatljivo pod bilo kojim izgovorom“, rekao je Lavrov. Upozorio je da bi svaka 'izvanregionalna vojna prisutnost' donijela novu nestabilnost, dodajući da je afganistanska povijest 'odavno trebala naučiti sve pravim lekcijama'.

Rusija je osjetljiva na Afganistan

Ruski stav odražava duboku osjetljivost oblikovanu vlastitim iskustvom u Afganistanu. Bivši Sovjetski Savez vodio je ondje desetogodišnji rat prije nego što je 1989. godine povukao svoje trupe. Bio je to sukob u kojem su poginule desetine tisuća ljudi i pridonio je konačnom raspadu SSSR-a.

Od povratka talibana na vlast u kolovozu 2021. godine Moskva nastoji ojačati veze s Kabulom i pritom se nametnuti kao ključni posrednik u središnjoj Aziji. U srpnju je Rusija tako postala prva zemlja koja je službeno priznala talibansku vladu, uklonivši je s popisa zabranjenih organizacija.

Moskva želi proširiti suradnju s Afganistanom

Tijekom razgovora u utorak Lavrov je poručio da Moskva želi proširiti poslovnu i energetsku suradnju s Afganistanom te produbiti zajedničke napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom. Također je osudio zapadne sankcije i zamrzavanje afganistanske inozemne imovine, nazvavši te mjere 'neprijateljskima i kontraproduktivnima'.

Na konferenciji su, uz Rusiju i Afganistan, sudjelovali predstavnici Kine, Indije, Irana, Kazahstana, Kirgistana, Pakistana, Tadžikistana i Uzbekistana, a bila je posvećena regionalnoj sigurnosti i gospodarskom razvoju. Ovi razgovori održani su u trenutku u kojem talibani, i dalje gotovo potpuno izolirani na međunarodnoj sceni, nastoje steći legitimitet unatoč široko rasprostranjenoj osudi zbog načina na koji postupaju prema ženama i djevojčicama.

Ponovno uveli mnoge zabrane i ograničenja

Od preuzimanja vlasti talibani su ponovno uveli mnoga ograničenja koja su obilježila njihovu prvu vladavinu od 1996. do 2001. godine. Ženama je zabranjen pristup većini poslova i javnih prostora, uključujući škole, teretane i parkove, dok djevojčicama nije dopušteno školovanje nakon šestog razreda.

Te politike i dalje predstavljaju glavnu prepreku širem međunarodnom priznanju, usprkos tome što Afganistan ponovno postaje pozornica globalne borbe za utjecaj i pristup.

Afganistanski ministar vanjskih poslova Amir Han Mutaki, koji je predvodio talibansku delegaciju, pohvalio je diplomatski pristup Moskve: 'Cijenimo hrabar potez Ruske Federacije da službeno prizna Islamski Emirat Afganistan', rekao je. 'Želimo da sve zemlje slijede isti put.'

Mutaki je dodao da je njegova vlada stvorila 'dobru priliku za ulaganja, gospodarstvo, tranzit i povezanost' nakon desetljeća sukoba i nestabilnosti.

Trump: Dogodit će se loše stvari

Bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je: 'Ako Afganistan ne vrati zračnu bazu Bagram onima koji su je izgradili, Sjedinjenim Američkim Državama, DOGODIT ĆE SE LOŠE STVARI!!!'

Očekuje se da će spor oko Bagrama ostati neriješen. Talibani i dalje čvrsto kontroliraju bazu, a SAD pažljivo razmatra svoje mogućnosti. Taj zastoj vjerojatno će utjecati na odnose Washingtona i Kabula, ali i na širu regionalnu dinamiku, osobito u kontekstu strateških interesa u južnoj i središnjoj Aziji.