Protuprijedlog je iznesen na sastanku američkih, ukrajinskih i međunarodnih pregovarača u Švicarskoj, nakon što je prošlog tjedna procurio američki dokument s 28 točaka. Taj plan, koji su mnogi ocijenili proruskima, tražio je da Ukrajina preda dio teritorija Moskvi, smanji broj vojnika i odustane od gonjenja ruskih ratnih zločina.

Dok su pregovori započinjali u Ženevi, Donald Trump je poručio da Ukrajina “nije pokazala nikakvu zahvalnost” za američke napore oko mira, dok mu je Volodimir Zelenski odgovorio pomirljivo, rekavši da je “osobno zahvalan” za američku vojnu pomoć, posebno za raketne sustave Javelin koji su, kako je istaknuo, “spasili mnoge ukrajinske živote”.

Trumpova izjava došla je nakon neugodnog vikenda za Washington. Državni tajnik Marco Rubio najprije je priznao da je plan Bijele kuće nastao u Moskvi, a potom tvrdio da su SAD “autori” dokumenta.

Zatečene američkom inicijativom, europske saveznice Ukrajine brzo su odgovorile vlastitim prijedlogom, prilagođenim Kijevu, piše Guardian.

Europa ne bi predala Donbas Ukrajini

U njihovoj verziji pregovori o teritoriju predviđeni su tek nakon dogovora o prekidu vatre, i to na postojećoj liniji fronte. Dogovoreno primirje nadzirao bi SAD, a za razliku od američkog dokumenta, europski plan ne traži povlačenje Ukrajine iz gradova u Donbasu niti isključuje njezin ulazak u NATO, iako priznaje da oko članstva nema konsenzusa.

U dokumentu su i zanimljivi prijedlozi: Rusija bi nuklearnu elektranu Zaporižje prepustila Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, koja bi proizvodnju struje dijelila između Moskve i Kijeva. Ukrajinska vojska imala bi do 800 tisuća vojnika - više nego što dopušta američki plan.

Zamrznuta ruska imovina koristila bi se za obnovu Ukrajine, dok bi se sankcije Rusiji postupno ublažavale tek ako se pokaže da poštuje “održivi mir”. U tom bi se slučaju Rusija mogla vratiti u skupinu G8.

Na summitu G20 u Južnoj Africi europski čelnici su poručili da američki prijedlog “zahtijeva dodatni rad”. Poljski predsjednik Donald Tusk ironično je dodao: “Bilo bi dobro znati tko je stvarni autor plana i gdje je nastao.”

Tko je sastavio dokument?

Kasnije se doznalo da su dokument sastavili Kiril Dmitrijev, Putinov izaslanik, i Trumpov posebni savjetnik Steve Witkoff, što je dodatno pojačalo sumnje da je plan zapravo potekao iz Moskve.

U međuvremenu, Trump je ublažio pritisak na Zelenskog, poručivši da njegova ponuda “nije konačna” i da će se o njoj još raspravljati. U Ženevu su potom stigli Rubio i Witkoff, zajedno s američkim tajnikom vojske Danom Driscollom, koji je ranije bio u Kijevu. Nakon sastanka, Rubio je pregovore opisao kao “vrlo, vrlo značajne”.

Europski dužnosnici, međutim, oštro su kritizirali američki plan, tvrdeći da potkopava ukrajinski suverenitet i otvara vrata ruskom utjecaju. Upozorili su i da bi takav sporazum stvorio opasan presedan u međunarodnim odnosima, jer isključuje francusko-britanske mirovne snage i ograničava prisutnost NATO-a.

'Putin pokušava vratiti vrijeme 30 godina unatrag'

Jedan europski diplomat slikovito je rekao da Putin pokušava “vratiti vrijeme 30 godina unatrag”, u razdoblje prije širenja NATO-a na srednju i istočnu Europu.

Za Zelenskog, europski plan predstavlja prijeko potrebnu potporu. Prošli je tjedan priznao da se njegova zemlja nalazi pred “nemogućim izborom” – između izdaje nacionalnih interesa i gubitka ključnog saveznika u Washingtonu. “Krvoproliće se mora zaustaviti i moramo osigurati da se rat nikada više ne rasplamsa”, poručio je ukrajinski predsjednik.

Ukrajinski politolog Oleksij Haran smatra da bi većina građana podržala europski dokument: “Zamrzavanje fronte težak je kompromis, ali većina ga vidi kao nužan. Nitko, međutim, ne podržava predaju teritorija Rusiji.” Dodao je i da “svaki mirovni dogovor nije o Zelenskom, nego o ukrajinskom narodu i njegovoj ideji države”.