Destabilizacija na Bliskom istoku nakon napada Hamasa na Izrael najviše odgovara Rusiji koja je "zadovoljna" kad buknu nove regionalne krize, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u utorak u Pragu gdje sudjeluje na skupu Krimske platforme
"Ako nekome odgovaraju nove krize, onda je to svakako Rusija. Oni su sasvim sigurno zadovoljni kad buknu nove regionalne krize kao što je ova zadnja na Bliskom istoku, nakon nemilosrdnih brutalnih terorističkih napada Hamasa na Izrael", rekao je Jandroković u izjavi novinarima.
Naoružani militanti Hamasa napali su Izrael 7. listopada, ubivši više od 1400 ljudi, uglavnom civila u pograničnom području, i oteli više od 200 drugih, prema izraelskoj vojsci.
vezane vijesti
Izrael je na teroristički napad odgovorio teškim bombardiranjima Pojasa Gaze u kojima je do sada ubijeno preko 5000 ljudi.
Jandroković u Pragu sudjeluje na drugom parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme, inicijative koju je 2021. pokrenula Ukrajina, a Zagreb mu lani bio prvi domaćin.
Na skupu se moglo čuti da postoji opasnost da ukrajinska kriza počne padati u zaborav i blijediti, a Jandroković je upozorio i na "umor od potpore" Ukrajini u više zemalja.
"Tražimo da javnosti naših zemalja i dalje budu snažno uz ukrajinski narod i njihovu pravednu borbu za slobodu", pozvao je predsjednik Hrvatskog sabora, naglasivši da "treba osvješćivati i naše građane o tome da to nije samo rat između Ukrajine i Rusije već je Moskva agresor koji ugrožava vrijednosti na kojima počiva moderni demokratski svijet".
Govoreći o tome kako svaka kriza odgovara Kremlju, podsjetio je i na nedavni kratki rat između Azerbajdžana i Armenije, kada je Baku munjevitim ratom vratio pod azerbajdžansku kontrolu enklavu Gorski Karabah, kao i pokušaj srpske destabilizacije sjevera Kosova.
U napadu naoružanih napadača na kosovsku policiju 24. rujna u Banjskoj ubijen je jedan kosovski policajac te tri naoružana srpska napadača.
"Dakle, postoje žarišta koja bi mogla gurnuti u sjenu rusku agresiju na Ukrajinu", kazao je, dodajući da je "naša zadaća da se to ne dogodi jer Ukrajina ne samo da brani sigurnost Europe, ona brani i europske vrijednosti".
Govoreći o krizama na koje međunarodna zajednica sporo reagira, kao što je to bilo 2014. nakon ruske aneksije Krima pa je 8 godina kasnije uslijedila puna ruska invazija, Jandroković je kazao da često "vladajuće elite u mnogim zemljama nemaju dovoljno hrabrosti ući u konflikte s onima koji narušavaju demokratski poredak".
"Ponekad se ide linijom manjeg otpora i to se dogodilo 2014. Mnogi su vjerovali da je to kraj i da će se tu ruska agresija zaustaviti, ali se uvijek pokazuje kroz povijest da agresori uvijek idu dalje i da ih se jedino može zaustaviti pobjedom u ratnim djelovanjima", zaključio je.
