Zabrinutost zbog mogućeg izraelskog napada i iranskog odgovora potaknula je Sjedinjene Američke Države da u srijedu povuku dio diplomatskog osoblja iz Iraka i omoguće dobrovoljni odlazak članova obitelji američkih vojnika iz regije.

Nije jasno koliko opsežan napad Izrael planira, no rastuće napetosti dolaze nakon višemjesečnog pritiska izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na predsjednika Trumpa da iskoristi ono što Izrael smatra trenutkom iranske ranjivosti, piše New York Times.

Trump je prije nekoliko mjeseci odbio raniji izraelski plan za napad, inzistirajući na tome da želi pokušati pregovarati s Teheranom o sporazumu koji bi ograničio iransku sposobnost proizvodnje nuklearnog goriva. Prije dva tjedna izjavio je da je upozorio Netanyahua da ne pokreće napad dok traju američki pregovori s Iranom.

Sve manje vjere u diplomaciju

Nije poznato koliko je truda Trump uložio da ovaj put spriječi Netanyahuove planove, no posljednjih dana izrazio je sve manje optimizma u pogledu diplomatskog rješenja, osobito nakon što je iranski vrhovni vođa odbacio prijedlog američke administracije koji bi učinkovito onemogućio Iranu obogaćivanje urana na vlastitom tlu. Netanyahu je u prošlosti također razmatrao napade na iranska nuklearna postrojenja, ali bi od planova često odustao u posljednji trenutak.

Odluka SAD-a o povlačenju osoblja iz regije, uz upozorenje britanske agencije za pomorsku sigurnost o novim prijetnjama trgovačkom brodarstvu na Bliskom istoku, objavljena je svega nekoliko sati nakon što je Trump u podcastu za The New York Post, objavljenom u srijedu, izjavio da je postao 'manje uvjeren' u mogućnost postizanja sporazuma kojim bi se ograničila iranska nuklearna ambicija.

Trump: Iran ima neprihvatljivo stajalište

Američki i iranski pregovarači planirali su se sastati u nedjelju radi još jednog kruga razgovora, iako je Trump u ponedjeljak poručio novinarima da Iran zastupa 'neprihvatljivo' pregovaračko stajalište. Ipak, Steve Witkoff, njegov izaslanik za pregovore, i dalje je planirao ostati u Omanu, čekajući daljnji razvoj situacije.

Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja i članova njihovih obitelji iz regije, dok je u srijedu navečer dolazio u Kennedy Center na izvedbu mjuzikla 'Les Misérables', Trump je novinarima rekao: 'Pa, to ćete morati sami dokučiti.'

Britansko upozorenje stiglo je od agencije za nadzor pomorskog prometa, a ona je u objavi istaknula da je 'upoznata s pojačanim napetostima u regiji koje bi mogle dovesti do eskalacije vojnih aktivnosti s izravnim posljedicama za pomorce'. Upozorenje je pozvalo komercijalne brodove u Perzijskom zaljevu, Omanskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu na povećan oprez.

Iran ima spreman plan

Prema visokom iranskom dužnosniku, njihovi vojni i politički čelnici već su održali sastanke o mogućem odgovoru na izraelski napad. Dužnosnik je izjavio da Iran ima spreman plan koji uključuje trenutni protunapad na Izrael s nekoliko stotina balističkih projektila. U listopadu 2024. ta je zemlja izvela veliki raketni napad na Izrael, povezan s ratom u Gazi, koji je nanio ograničenu štetu, dijelom zahvaljujući pomoći SAD-a u presretanju projektila.

Trump je u ponedjeljak razgovarao telefonski s Netanyahuom, no Bijela kuća nije objavila gotovo nikakve pojedinosti o tome. Dan ranije, u Camp Davidu, sastao se sa svojim timom za nacionalnu sigurnost.

Iranski ministar obrane, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je zaprijetio da će, u slučaju oružanog sukoba nakon neuspješnih pregovora, Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke. 'Amerika će morati napustiti regiju jer su nam sve njezine vojne baze nadohvat ruke i napast ćemo ih bez oklijevanja u zemljama domaćinima', rekao je novinarima.

Iran osudio 'militarističke izjave SAD-a'

Iran je također reagirao na izjave američkog generala Michaela E. Kurille, zapovjednika Središnjeg zapovjedništva, koji je u utorak pred Odborom Predstavničkog doma rekao da je predsjedniku Trumpu i savjetniku Peteu Hegsethu predstavio 'širok raspon opcija' za potencijalni napad na Iran. General Kurilla trebao je u četvrtak svjedočiti i pred senatskim Odborom za oružane snage, no njegovo je svjedočenje odgođeno bez objašnjenja.

Iranska misija pri UN-u osudila je Kurilline izjave na društvenim mrežama, nazivajući ih 'militarističkima' i optužujući SAD za poticanje nestabilnosti.

Napetosti su pojačane tijekom tjedna sastanaka Odbora guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču. Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka predložile su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka u svom nuklearnom programu i kršenja obveza iz sporazuma iz 2015., a koji su te zemlje potpisale, uz Kinu i Rusiju. Odbor bi trebao glasati o toj rezoluciji u četvrtak ujutro.

Ova rezolucija mogla bi poslužiti kao osnova za Vijeće sigurnosti UN-a da obnovi ili ponovno uvede teške ekonomske sankcije Iranu, ukinute nakon sklapanja sporazuma iz 2015. godine pod Obaminom administracijom. Trump je 2018. jednostrano povukao SAD iz tog sporazuma, a Iran tvrdi da je taj potez legitimizirao njegovo odustajanje od obveze ograničavanja nuklearnih aktivnosti. Europske zemlje, međutim, i dalje smatraju da se on može održati ponovnim uvođenjem sankcija.

Iran prijeti oštrom reakcijom

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u srijedu na društvenim mrežama da bi takva cenzura mogla 'natjerati Iran na oštru reakciju'.

State Department nije objavio konkretne podatke o broju osoblja koje se povlači iz Iraka niti razloge za tu odluku. Prema izvješću Associated Pressa, nebitno osoblje bit će povučeno iz američkog veleposlanstva u Bagdadu, a zaposlenicima u veleposlanstvima u Bahreinu i Kuvajtu omogućeno je dobrovoljno napuštanje.

Obitelji američkih vojnika koje napuštaju Bliski istok većinom pripadaju članovima mornarice i marinaca stacioniranih u Bahreinu, gdje se nalazi glavna američka pomorska baza, izjavio je visoki mornarički dužnosnik.

Iranski nuklearni program značajno je napredovao otkako je Trump povukao SAD iz sporazuma. Analitičari procjenjuju da je Iran sada vrlo blizu mogućnosti proizvodnje dovoljno materijala za deset nuklearnih bojevih glava.

Iako bi izgradnja funkcionalnog nuklearnog oružja mogla potrajati još nekoliko mjeseci, mnogi izraelski dužnosnici smatraju trenutnu situaciju neprihvatljivom i otvoreno prijete vojnom intervencijom.

'Zlatna prilika' za rješavanje problema

U Izraelu mnogi vjeruju da se pojavila 'zlatna prilika' za rješavanje problema koji traje već desetljećima. Izrael je nedavno zadavao teške udarce Hezbolahovu i Hamasovu vodstvu – dvjema proxy skupinama koje Teheran dugo koristi kao sredstvo odvraćanja. Zračni napadi prošle godine ozbiljno su oslabili iranske protuzračne obrambene sustave.

No analitičari upozoravaju da Iran ubrzano obnavlja svoju obranu, čineći svaki budući izraelski napad sve riskantnijim. Također se dovodi u pitanje može li Izrael zadati odlučujući udarac bez američke vojne potpore.

Rastu cijene nafte

Cijene nafte u SAD-u porasle su u srijedu poslijepodne iznad 68 dolara po barelu, što je njihova najviša razina od početka travnja, kada je Trump uveo carine za gotovo sve trgovinske partnere SAD-a. Sukobi u regiji mogli bi dodatno poremetiti opskrbu naftom, a strože američke sankcije Iranu pojačavaju pritisak na globalno tržište.

Američki nosač zrakoplova Carl Vinson već je tjednima stacioniran u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 zrakoplova, uključujući napredne borbene avione F-35 s tehnologijom smanjenog radarskog odraza.

Unatoč eskalaciji, visoki dužnosnik mornarice izjavio je da zasad nema planova za promjenu položaja nosača zrakoplova. SAD također ima nekoliko desetaka borbenih i napadačkih zrakoplova raspoređenih diljem Bliskog istoka, a oni su već korišteni za obranu Izraela od iranskih napada prošle godine.