Međunarodni dan borbe protiv homo/trans/bi fobije koji se obilježava 17. svibnja diljem svijeta prilika je za skretanje pozornosti na kontinuiranu diskriminaciju, strah i nasilje s kojima se suočavaju lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, interseksualne i queer (LGBTIQ+) osobe. Ovaj dan se slavi u više od 50 zemalja u svijetu i službeno je priznat u Europskoj uniji, pa se stoga službeno slavi i u Republici Hrvatskoj, kaže se u priopćenju.

U priopćenju se ističe da su u Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina učinjeni veći pomaci na jačanju prava LGBTIQ+ osoba, ali da i pripadnici te zajednice i dalje svjedoče o nasilju diljem zemlje.

Primjere homofobije, bifobije i transfobije ne moramo tražiti tako daleko u povijesti, sjetimo se samo institucionalne diskriminacije s kojom se suočavaju transrodne osobe u zdravstvenom sustavu, nasilja nad interspolnom djecom ili otežavanju pristupa sustavu udomiteljstva i posvajanja životnim partnerima, kaže se.

Kukavički huligani pokušavaju nas zastrašiti paljenjem rainbow zastava ili karnevalskih lutaka, pa čak i spaljivanjem gej muškarca u parku Maksimir, prebijanjem američkih gej vojnika, ili guranja djevojke pod tramvaj samo zato jer se nasilnicima nije uklapala u njihovu percepciju kako bi netko “trebao” izgledati, ističu iz inicijative.

"Želimo na ovaj dan podsjetiti na ove i sve ostale slučajeve nasilja i suučesničke šutnje sustava, gdje počinitelji nisu uhvaćeni, a kamoli kažnjeni, iako je, barem na papiru, u Hrvatskoj na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji prepoznaje i diskriminaciju na temelju rodnog identiteta, izražavanja ili spolne (seksualne) orijentacije", poručuju.

Zbog straha, žrtve nasilje često ne prijavljuju. Političari u Hrvatskom saboru ponavljaju kako “društvo nije spremno”, a u europskim klupama se hvale postignućima i pomacima za koje se LGBTIQ zajednica morala sama izboriti, navode i ističu da pomaci na bolje postoje i navode kao primjer Zakon o životnom partnerstvu donesen je 2014. Dodaju i da je do sada životno partnerstvo sklopilo više od 400 parova, koji od nedavno mogu postati udomitelji, a nadaju se "uskoro i posvojitelji".

Napominju i da je iste godine Ustavni sud odlučio da nisu više potrebne operacije genitalija, koje su značile i prisilnu sterilizaciju, kako bi osobe promijenile oznaku spola koja im se nalazi u dokumentima.

Smatraju da je jedan od najvećih faktora za napredak prava LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj tradicija prosvjednih Povorki ponosa od 2002. te drugih prosvjeda LGBTIQ+ osoba poput marša podrške u Rijeci 2012., prvog Balkanskog Trans Inter marša 2019. ili biciklističkog Pride Ridea prošle godine.

Predstavnici Ponosnog Zagreba predlažu budućoj gradskoj vlasti u Zagrebu da zajedno obilježe 20 godina Povorke ponosa u glavnom gradu, gdje bi pod uzoru na gradove poput Londona, Berlina i Pariza spomen-pločom obilježili mjesto prve Povorke ponosa u Hrvatskoj.

U priopćenju također pozivaju sve da im se pridruže 5. lipnja na drugom zagrebačkom Pride Rideu, biciklističkoj povorci ponosa.