Iako u posljednjoj najavi prvosvibanjskog prosvjeda protiv Vlade, u čemu za sada imaju potporu Crkve, braniteljskih udruga, pa i nekih političkih stranaka, sindikalne središnjice nisu govorile o nastavku prosvjednih aktivnosti, posve je izvjesno da vladajuće čeka 'vruć' svibanj, ali i mjeseci poslije njega. Štrajkovi se najavljuju i uoči lokalnih izbora, čak i prosvjed u predizbornu subotu kad će političke aktivnosti utihnuti, a krajem svibnja i početkom lipnja u planu su blokade brojnih sustava javnih i državnih službi.

Upravo je mogući prosvjed koji je dan uoči lokalnih izbora najavilo 12 sindikata javnih i državnih službi i izazvalo najviše pozornosti, jer je posve sigurno da se s bilo kakvih javnih okupljanja ne smiju slati političke poruke. Jasno je to i organizatorima, a ako do prosvjeda i dođe, u GONG-u smatraju kako održavanje nije upitno, kao ni izvještavanje o njemu, odnosno da to nije kršenje izborne šutnje. Podsjećaju kako je riječ o lokalnim izborima na kojima, kako su rekli u Slobodnoj Dalmaciji, Vlada nije 'subjekt' izbora.

Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) poručili su kako 'nisu tijelo koje komentira, nego djeluje' pa tako nisu ni mogli više reći o najavama održavanja prosvjeda. 'Ako prosvjed i bude najavljen, zauzet ćemo određeni stav i službeno se očitovati', rekli su tportalu u DIP-u

Jedan od sindikalnih vođa i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever potvrdio je kako se 'u najavi sindikata državnih i javnih službi spominje i akcija koja je komplementarna akcijama u različitim oblicima koje kreću od prvog svibnja'. 'Dogovorili smo se da sindikalne akcije ne stanu na Praznik rada, no o nekima se javno govori, a o nekima još uvijek ne', rekao je Sever.

Upravo je jedna od mogućih aktivnosti, a o čemu još nije utvrđeno konačno stajalište, prosvjed zaposlenih u državnim i javnim službama upravo na dan izborne šutnje. I Sever, ali i drugi sindikalni lideri, svjestan je kako se to 'pokušalo okarakterizirati kao pomoć HDZ-u i oporbi jer se smatra kako je to nekorektno raditi upravo na taj dan'.

'Mogući prosvjed ne treba gledati kao politizaciju jer se događa na dan izborne šutnje, niti da sve to ide na ruku oporbi, nego treba gledati s pozicije zašto se on događa. To je reakcija sindikata iz državnih i javnih službi na sve ono što im je ova vlast priredila u proteklih godinu i pol dana i naravno da je žele kazniti. Da nije bilo takvih postupaka vlasti prema njima, ne bi bi bilo ni potrebe za organiziranjem jednog takvog prosvjeda', ukazuje Sever.

Podsjeća i kako javni skupovi u vrijeme predizborne šutnje nisu zabranjeni, ali da se na njima ne smije nastaviti izborna kampanja. Uostalom, i za prosvjed na Praznik rada sindikati stranačka obilježja smatraju nepoželjnima. 'Pozvali smo sve građane na prosvjed i nije nas briga tko će se odazvati i tko će to politički iskoristiti. To je prosvjed protiv politike na vlasti, jer da je ta politika bila bolja prosvjeda vjerojatno ne bi ni bilo', smatra Sever.

U tom kontekstu ne misli da je svrstavanje uz oporbu organiziranje prosvjeda na dan predizborne šutnje. 'Svrstavanje bi bilo kad bi se jasno reklo Nemojte glasovati za SDP, HNS, IDS i HSU, nego za HDZ, laburiste, HSS, HSLS ili nekog drugog. Međutim, ovdje se ide samo sa prvim dijelom poruke – vladajući su naškodili nama i zato radimo prosvjed na dan izborne šutnje jer ih želimo kazniti', dodao je Sever.

Razočaran je činjenicom po kojoj 'vlast svojim postupcima gura sindikate od sebe'. Paradoksom smatra to što je vodeća stranka koalicije jedna socijaldemokratska stranka koja bi, po njemu, 'trebala biti naslonjena na rad i radnike te primarno štititi i promicati njihove interese, a zapravo čini suprotno od toga'. Konstatira kako su SDP i vladajuća koalicija 'ubili socijalni dijalog, razbili svako partnerstvo i nanijeli štetu radnicima u cjelini' što su po njemu dovoljni razlozi za prosvjedne aktivnosti.

Vraćajući priču na problem izborne šutnje koji po njemu predugo traje, jer smatra kako je dovoljan samo izborni dan, politolog Boško Picula smatra kako su 'sindikati izabrali subotu uoči izbora kao način da se najviše čuju'. 'U dvotjednoj kampanji za lokalne izbore u središtu pozornosti bit će kandidati, političke stranke i nezavisne liste, pa su sindikati ciljano tempirali taj dan. Naravno da imaju na to pravo, samo nisam siguran da će im poruke ključnije utjecati ne samo na tijek političkih procesa, nego su trebali izabrati drugačije oblike komuniciranja s građanima čije interese štite i kojima se obraćaju', smatra Picula.

Ne vidi ništa sporno u tome da sindikati organiziraju prosvjed dan uoči izbora, odnosno kad politika i političari ostanu sjeni, no problematično mu je to 'što ne postoji pravi dijalog između različitih partnera u gospodarstvu – Vlade, sindikata, poslodavaca'. 'Sve su to samo ceremonijalne akcije koje mogu kratkotrajno skrenuti pozornost na problem, ali se o pravim problemima koji tište radništvo u Hrvatskoj konačno treba početi ozbiljno komunicirati. Tu leži odgovornosti i na sindikatima, i na Vladi, i na poslodavcima', zaključno poručuje Boško Picula.