U 11 GODINA NIJE VRAĆENO NIŠTA

Hrvatski Židovi čekaju povrat nacionalizirane imovine

ZAGREBAČKI ŽIDOVI

ZAGREBAČKI ŽIDOVI

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Iako relativno mala, židovska zajednica u Hrvatskoj uživa veliko poštovanje svojih sugrađana. Istovremeno se suočava i sa specifičnim problemima; od nesloge u vlastitim redovima do slabog povrata oduzete imovine, piše u reportaži Deutsche Wellea

Židovi u Hrvatskoj, kaže liječnik i predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) Ognjen Kraus, žive kao i svi ostali građani. Koliko ih ima, za sada nije točno poznato budući da se još uvijek obrađuju podaci ovogodišnjeg popisa stanovništva. Kraus navodi kako ŽOZ broji 1.500 članova, a sve ostale zajednice u Hrvatskoj imaju više od 2.300 članova. Smatra da u Hrvatskoj živi puno više Židova, no pitanje je kako se oni izjašnjavaju. 'Moramo znati da se prilikom popisa stanovništva ljudi još uvijek ne vole izjašnjavati kao Židovi zbog strahova koji potječu iz prošlosti', objašnjava za Deutsche Welle podsjećajući da je zagrebačka općina prije Drugog svjetskog rata imala 12.000 članova.

Taj je rat i u Hrvatskoj desetkovao židovsku zajednicu. Oni koji su preživjeli uspostavu fašističke Nezavisne Države Hrvatske, u komunističkoj Jugoslaviji su ostajali bez imovine. Danas 66 godina nakon sloma fašizma u Hrvatskoj manji dio političara i poneka javna osoba komunističkim zločinima pokušavaju relativizirati zločine učinjene pod fašističkim ideologijama. Zbog toga ne čudi da se nerijetko na fasadama većih gradova mogu vidjeti iscrtani kukasti križevi i ustaški simboli. Budući da su autori ovakvih provokacija najčešće ljudi s margine društva, ne pridaje im se veliki značaj, no pojava je to koja iritira zajednice koje su stradavale pod navedenim simbolima, ponajviše Židove. Kraus kaže kako su zakoni potpuno jasni te da bi vlasti i policija trebali promptno reagirati na ovakve incidente. Nažalost, reakcije su prilično blage.

Raskol među zagrebačkim Židovima

Uz navedene, zagrebačke Židove muče i drugi problemi. Kraus nerado govori o raskolu u židovskoj zajednici koji se dogodio 2005. kada se dio članova ŽOZ-a 'odmetnuo' i 2006. osnovao Židovsku vjersku zajednicu Beth Israel. Predsjednik ŽOZ-a tvrdi da je Beth Israel registriran protivno zakonima Republike Hrvatske zahvaljujući velikoj podršci i pritisku tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića koji je i postao vanjskim članom te zajednice.

Te 2006. su predstavnici obiju židovskih zajednica razgovarali i s najvišim državnim dužnosnicima o gradnji sinagoge i kulturnog centra u zagrebačkoj Praškoj ulici nadomak samog središnjeg trga. To je vrlo važno mjesto u povijesti zagrebačkih Židova. Tu je 1942. godine, nakon uspostave fašističke Nezavisne Države Hrvatske, srušena sinagoga. Država i glavni grad su prije pet godina obećali sudjelovanje u projektu. No i danas je na tom mjestu tek parkiralište za automobile.
'Sve je zapelo kada se jedan neznačajan dio članova ŽOZ-a odvojio. S obzirom na sve pritiske, mi smo to na jedno vrijeme stavili ad acta. Nismo htjeli ulaziti u aranžmane koji su bili degradirajući za Općinu koja je vlasnik tog zemljišta. Sada radimo na tome da revitaliziramo taj projekt', objašnjava Kraus. Naime, Vlada i Grad su kao partnera u projektu uvjetovali i Beth Israel.

Za sve ima mjesta

No potpredsjednica Židovske vjerske zajednice Beth Isreal Jasminka Domaš odbacuje Krausove tvrdnje. Kaže, Beth Israel sada broji preko 300 članova židovskog porijekla i još stotinjak članova-prijatelja, što se vidi tijekom velikih blagdana. Podsjeća i na ustavnu tužbu protiv njezine zajednice koju je ŽOZ izgubio. Jednostavno, u nekim stvarima nismo mogli pronaći zajednički jezik pa smo se s rabinom Kotelom Da Donom izdvojili iz Općine’, navodi Domaš.

Kako se radi o vjerskoj zajednici, za razliku od ŽOZ-a, Beth Israel je stavio vjeru na prvo mjesto. 'Kod nas se šabat održava tijekom cijele godine. Gotovo cijelog ljeta u našoj sinagogi, u koju dolaze i brojni turisti i ljudi koji privremeno borave u Zagrebu, nema nikad manje od stotine vjernika. Za sve nas ima mjesta. Moramo se naučiti da postoji pluralnost unutar samog židovskog svijeta', upozorava Domaš i podsjeća da u Zagrebu već više godina djeluje i treća Židovska zajednica Chabad koja vodi vrtić i bogatu biblioteku. Beth Israel, pak, vodi osnovnu školu koja je u lipnju u srednje škole otpravila svoju prvu generaciju učenika osmih razreda. Ova vjerska zajednica je zadovoljna sa svojim statusom, a njezina potpredsjednica osjeća potrebu istaknuti kako velik dio članstva u Beth Isrealu čine intelektualci koji imaju svoje mjesto u hrvatskoj javnosti i izvan židovskog svijeta.

Židovi i dalje bez svoje nacionalizirane imovine

No nije samo prazno mjesto na kojem je nekad stajala sinagoga podsjetnik na prošla vremena. Brojni Židovi i danas traže povrat imovine oduzete za vrijeme komunizma. Za razliku od povrata imovine Rimokatoličkoj crkvi, čini se da je ovaj proces puno sporiji. Prema Krausovim riječima, u posljednjih 11 godina nije vraćeno ništa.

O kolikom se kapitalu radi, govori podatak da je prije Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj bilo preko 40 židovskih općina, a sam je Zagreb imao oko sedam posto židovskog stanovništva koje je raspolagalo značajnom imovinom. I Židovska općina je imala brojne zgrade i zemljišta. Od značajnih stvari, vraćena je samo zgrada Nadrabinarijata i zemljište na kojem je bila sinagoga. Stalno smo u pregovorima oko povrata i nadam se da ćemo uspjeti jer o tome ovisi egzistencija Općine. Ne želimo biti na teret društvu', zaključuje dr. Kraus. Tim bi se kapitalom uzdržavali Općina i starački dom koji vodi ŽOZ, ali i brojne aktivnosti ove najveće židovske zajednice u Hrvatskoj čiji je primarni cilj očuvanje tradicije, kulture i identiteta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi