Ima li Hrvatska već danas manje od četiri milijuna stanovnika? Gruba računica, bazirana na podacima o iseljeništvu hrvatskih građana koje objavljuju inozemni statistički zavodi te na njima utemeljenim pretpostavkama, sugerira da je odgovor vrlo vjerojatno - potvrdan
Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje procijenjeni broj stanovnika države koji temelji na podacima o razlici u broju umrlih i broju rođenih te službenim podacima o broju odseljenih i doseljenih.
Prema toj procjeni, Hrvatska je sredinom prošle godine imala 4.125.700 stanovnika - oko 155.000 manje nego tijekom popisa stanovništva 2011. godine, koji je prebrojio 4.280.600 stanovnika, piše Jutarnji list.
Iako je pad stanovništva u samo šest godina i prema procjeni DZS-a dramatičan, brojke ukazuju na to da je on vrlo vjerojatno i dramatičniji.
vezane vijesti
Naime, dok su podaci DZS-a o broju rođenih i umrlih visokopouzdani, podatke o iseljeništvu, koji čine bitan dio izračuna DZS-a, treba uzeti s ozbiljnom rezervom. Kako redovito upozoravaju i u samom DZS-u, podatke o iseljeništvu naš statistički zavod dobiva od MUP-a, a oni se pak odnose samo na one iseljenike koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj. A takvi su, prema procjenama, manjina.
Primjerice, u 2016. godini - što je zadnja godina za koju posjedujemo službene podatke - iz Hrvatske se u Njemačku, prema DZS-u, iselilo 20.432 ljudi. S druge strane, iste ih se godine, sukladno podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku doselilo 57.155.
Slične su razlike zabilježene u svim proteklim godinama. U periodu od 2011. do kraja 2016., prema DZS-u, u Njemačku se iselilo ukupno 45.455 osoba. U istom razdoblju, prema podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku ih se uselilo 206.654!
Slično je i s Austrijom. Ukupni broj osoba s hrvatskim državljanstvom u Austriji od 2011. do kraja 2017. povećao se za 15.505 osoba: ovdje se ne radi o doseljenima, već o saldu doseljenih i odseljenih.
Doseljenih je, slijedom toga, moralo biti više jer se sasvim sigurno netko s hrvatskim državljanstvom u tom periodu i odselio iz Austrije.
Ipak, prema službenim podacima DZS-a, u Austriju se u tom periodu ukupno odselilo 8909 osoba!
No i podacima austrijskih i njemačkih državnih zavoda treba pristupati s oprezom jer svi građani s hrvatskom putovnicom koji su se doselili u te države nisu nužno morali doći iz Hrvatske - sasvim sigurno dio njih stigao je iz Bosne i Hercegovine te Srbije.
Ipak, uzmemo li da je trećina, ili čak 40 posto, ukupnog broja hrvatskih državljana registriranih u Njemačkoj i Austriji zapravo stigla iz BiH ili neke druge države, gruba računica i dalje pokazuje da je današnji broj stanovnika Hrvatske već sada manji od četiri milijuna.
