ŠAMPANJAC U FRIŽIDERU

Hrvati u New Yorku otkrivaju detalje spektakularnih američkih izbora

09.11.2016 u 08:33

Bionic
Reading

Troje stručnjaka iz Hrvatske s njujorškim adresama za tportal opisuju atmosferu i dojmove s američkih izbora koji još uvijek nisu iznjedrili nasljednicu/ka predsjednika Baracka Obame u Bijeloj kući. Iako nisu državljani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te nemaju pravo glasa, izbor ovih mladih ljudi očigledno nije kandidat Republikanske stranke Donald Trump - na sam izborni dan, njihovi američki prijatelji i kolege još uvijek s nevjericom prihvaćaju mogućnost da im državu iduće četiri godine vodi taj reality show milijarder. Uspoređujući spektakularne američke izbore s onima u Hrvatskoj, uočavaju veću slobodu govora i mišljenja u SAD-u

'Ne brini, pobijedit će zdrav razum', prva je stvar koju je njegov zaručnik Jumel jutros rekao Klenu Šamarincu. Onveć šestu godinu živi u New Yorku, na čijim se ulicama, kaže, danas osjeća miks oduševljenja i zabrinutosti.

'Svi samo čekaju da ova mučna kampanja, a bilo je i gorih, završi. Ured je pun ljudi s bedževima 'I voted' (glasao/la sam)', javlja Šamarinac, trenutačno zaposlen u startupu koji radi video na zahtjev web-stranice i aplikacije. Prethodnih nekoliko godina radio je u Viacomu, inače vlasniku MTV-ja i Comedy Centrala.

Kao bivši novinar i urednik u više hrvatskih medija, procjenjuje da ako sve prođe kao što se očekuje i pobijedi Hillary Clinton, to će biti pobjeda pragmatičnog realizma nad naletom negativnog populizma koji preplavljuje obje strane Atlantika. 'Ovo je posljednji trzaj bijele privilegije. Znam da je to teško razumjeti, ali na donekle izjednačenu nacionalnu podršku obama kandidatima, što je za američki izborni sustav nebitno, ne treba gledati kao na snagu već nemoć prethodno privilegirane većine', ukazuje Šamarinac.

Večeras se otvara šampanjac

New York je plava (demokratska) oaza i pobjednik ovdje se zna već preko 30 godina, podsjeća, dodajući da od Ronalda Reagana nijedan republikanski kandidat nije pobijedio u toj državi. Unatoč tome, želja za glasanjem je velika.

Dvadestjednogodišnja Emily, s kojom Šamarinac radi, od jutra pokušava saznati kako i na kojem biračkom mjestu može glasovati, jer se nedavno preselila: 'Znam da to nema utjecaja, New York je New York. I znam da ne treba glasovati za nekoga zato što je žena. Glasat ću za nju jer je vrijeme da pokažemo kako smo jednako sposobne kao i muškarci. Mlada sam, ali ne znam da je itko prije nje imao toliko iskustva da uđe u Bijelu kuću.'

Njegov kolega Samir neće glasovati. Kaže da je nebitno tko će biti predsjednik, jer će za tu osobu na kraju odlučivati - Wall Street. 

Iako još nije državljanin SAD-a pa neće glasovati, Šamarinac sa smiješkom čeka rezultate. 'Trećina ljudi je već glasala, u državama s ranim glasanjem izbori traju već par tjedana. Koalicija demokratskih birača se drži, presudne države su plave', rekao je za tportal danas poslijepodne. Kada završi s poslom, kupit će šampanjac, a otvorit će ga oko 11 navečer, nada se od radosti.

Trumpova Amerika: Bijela, s manekenski građenim i dotjeranim domaćicama

Jelena Gregov i Moreno Belić godinama su se u Zagrebu bavili oglašavanjem, a u NYC su otišli 2014., kada su oboje primljeni na magistarski program Medijski studiji na sveučilištu The New School. Pretpostavljajući da je New York drugačiji od ostatka SAD-a, za tportal prvo kažu da su ljudi ondje iznimno politički korektni i paze da ne uvrijede ničije političke stavove, vjeru, rasu, seksualnost - zbog čega se i ne priča puno o izborima i kandidatima.

Iako je atmosfera neutralna, 'istina je da je većina Njujorčana u nevjerici i pokušava shvatiti kako je moguće da netko poput Donalda Trumpa stane na političku platformu, progovori i bude ozbiljno shvaćen'.

'Više od Donalda Trumpa plaši ih činjenica da postoji toliko ljudi koji su stali iza njega. Uzevši u obzir retoriku koju je koristio tijekom svojih nastupa, nije čudno da se tolika masa mobilizirala i ujedinila iza krilatice 'Make America great again'. Jednostavan i pitak slogan, serviran uz osjećaj nostalgije za nekim boljim vremenima – samo što nije baš jasno koja su to vremena u kojima je Amerika bila 'great'. Prije 2001.? Možda 60-ih godina prošlog stoljeća? U robovlasničko doba? Odgovor se krije u Trumpovoj retorici koja je otvoreno rasistička, seksistička, ksenofobna i puna predrasuda. Amerika kakvu žele Trumpovi sljedbenici je bijela, bez muslimana, latinosa i ostalih imigranata. U toj Americi žene su manekenski građene i dotjerane domaćice', navode Jelena i Moreno.

To su, ujedno, dojmovi Jeleninih i Morenovih kolega i profesora na faksu. Ondje nikoga ne zanimaju teorije zavjere pa u njih ne žele ulaziti, ističući činjenicu da se rijetko kad vidi kandidat za neki posao koji je kvalificiran kao Hillary Clinton.

'To što je Hillary žena ne bi trebao biti nikakav faktor za donošenje odluke, no nažalost jest. SAD je u mnogočemu napredna zemlja, no puno toga je ipak čini nazadnom – rasizam, nasilje, policijska brutalnost, zdravstveni sustav – samo su neki od problema s kojima se Amerikanci svakodnevno nose. Hrvatska već ima predsjednicu, a u Americi se sada pokušava razbiti taj glass ceiling. Amerikanci mrze socijalizam i ne žele plaćati porez od kojeg bi se novac odvajao za zdravstvo, a u redu im je plaćati porez iz kojeg se novac odvaja za vatrogasce', primjećuje mladi par iz Hrvatske.

Kako su ovi izbori drugačiji od onog što su imali prilike vidjeti u Hrvatskoj? Za početak, američki izbori su spektakularniji, to je očito. Kao drugo, divno im je bilo gledati slobodu mišljenja i govora kakva se rijetko kad, poručuju, može vidjeti kod hrvatskih novinara. Iznimno im se svidjela MSNBC-jeva politička komentatorica Rachel Maddow te bi voljeli vidjeti 'tako snažne i opinionated novinarske glasove i u Hrvatskoj'.

'Kao da možeš sve'

Inače Jelena Gregov drži nastavu i bavi se istraživanjem kao asistentica na sveučilištu The New School, gdje surađuje na projektima vezanim uz digital media art i istražuje robote kao novu vrstu medija. Trenutačno završava magistarski rad čiji je fokus utjecaj digital self-trackinga na percepciju korisnika. Moreno Belić je multidisciplinarni kreativac koji trenutačno radi u Fake Love, eksperimentalnoj agenciji New York Timesa. Fokus je njegova rada na raskrižju tehnologije, oglašavanja i umjetnosti. Osim toga, upravo završava magistarski rad na temu online privatnosti i digital surveillancea

Kažu da su prilike za učenje u New Yorku bezbrojne, a profesori s kojima su imali prilike raditi vrhunski stručnjaci koji uistinu uživaju u svom radu i dijeljenju znanja sa studentima. Jelena je jedan semestar provela na prestižnom sveučilištu New York University, surađujući s profesoricom Nataschom Schull s Massachusetts Institute of Technology (MIT) jer je njen rad bio bitan za temu o kojoj piše u svom magistarskom radu.

'Oboje smo uzimali satove s Parsonsa, poznate škole za dizajn koja trenutno slovi za najbolju na svijetu, a dio je The New Schoola. Taj poticajan pristup znanju, inovaciji i okruženost najboljim umovima današnjice pruža neopisivo dobar osjećaj. Kao da možeš sve, jer sve ti je nadohvat ruke', opisuje Jelena.

Pozitivno razmišljanje - najveća razlika između Hrvatske i New Yorka

Jelena i Moreno ne razmišljaju o povratku u Hrvatsku. Jednostavno, još nisu gotovi sa NYC-jem.

'Ovaj grad je čudo. S jedne strane je užasno kompliciran, fizički je teško živjeti u NY-ju uz sva trčanja po podzemnoj na +40 ljeti ili -20 zimi, birokracija je komplicirana, sustav nema milosti ni za koga. S druge strane, ljudi su predivni, energija je neopisivo pozitivna, a jedina stvar na koju se ljudi žale su vremenske neprilike. Mislim da je ovo najveća razlika od Hrvatske – pozitivno razmišljanje. Što nam je slično? Volimo piti kavu. I, da, Njujorčani imaju sjajnu kavu na svakom koraku!' otkriva Jelena.

Ako ih je NYC ičemu naučio, onda je to, kažu, da nikad ne smiju odustati.

'Mrzimo naslove u novinama koji govore kako je u Hrvatskoj grozno, kako su političari lopovi, kako nema posla... Ništa od tog nije potpuna istina, iz jednostavnog razloga što život nije crno-bijel. Niti je Amerika bajna, niti je u Hrvatskoj katastrofa. Posao se uvijek može naći, nisu svi političari lopovi i stvari mogu biti bolje. Ljudi u Hrvatskoj jednostavno trebaju naučiti kako izbaciti negativan govor iz upotrebe. Postoji ona izreka, ako nemaš ništa lijepo za reći, bolje šuti. Tek kad smo tu došli nam je postalo jasno što ona uistinu znači – to je zapravo tehnika za opstanak.'