U ponedjeljak ujutro blokirali su više cesta diljem pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, a u gradu Gironi, uporištu nezavisnosti, obustavljen je željeznički promet prema susjednoj Francuskoj.

Organizacija Odbori za obranu Republike (CRS) pozvala je stanovnike da izađu s radnih mjesta te se priključe okupljanjima, napose u školama gdje je prije godinu dana održano glasovanje o nezavisnosti.

Referendum organiziran 1. listopada 2017. godine zabranio je španjolski ustavni sud, no organizatori su nastavili s njegovim održavanjem. Nakon što samostalna katalonska policija nije spriječila ljude da glasuju na teren su izašle španjolska civilna garda i nacionalna policija nasilno uklanjajući glasačke kutije i ljude koji su tijelima blokirali ulaze. Ozlijeđeno je više stotina osoba.

„Ni zaboraviti, niti oprostiti“, parola je pod kojom u ponedjeljak prosvjeduju studenti na Sveučilištu u Barceloni.

Katalonski čelnici najavljuju nastavak borbe za samostalnost

„Kada je država shvatila da ovo ne može zaustaviti odlučila se za najgoru moguću akciju. To je shvatila prekasno, kada je šteta već bila nanesena“, rekao je komentirajući te događaje tadašnji predsjednik vlade Carles Puigdemont za katalonsku radijsku postaju RAC1.

On se nalazi u mjestu Waterloo pored Bruxellesa, gdje je otišao nakon što je španjolska vlada preuzela direktnu kontrolu nad Katalonijom a njega optužila za pobunu. „Shvaćam da neki misle da sada nema ritma potrebnog za uspostavu republike, jer postoje unutarnje razlike u viđenju sadašnje situacije, no ja se s time ne slažem. Veliki uspjesi se postižu uz maksimalnu ujedinjenost i građansku predanost postizanju cilja. To smo imali tada“, istaknuo je Puigdemont.

Više katalonskih lidera nalazi se u pritvoru čekajući suđenja zbog neposluha i pobune. Poslije referenduma na kojem se većina birača izjasnila za odcjepljenje, ali na koji se unitaristi nisu odazvali, u katalonskom parlamentu je izglasano uspostavljanje republike Katalonije.

Ona, međutim, u stvarnosti nije zaživjela jer je španjolska vlada posegnula za ustavom, smijenila tadašnju vladu i preuzela direktno upravljanje nad pokrajinom pa organizirala nove izbore u Kataloniji. Na njima su opet većinu mjesta u parlamentu osvojili zagovornici nezavisnosti.

Sadašnji predsjednik vlade Quim Torra tvrdi da su 1. listopada stanovnici pokrajine na obali Sredozemnog mora dali mandat vladi da uspostavi samostalnu državu.

„Taj 1. listopada bio je trenutak kada smo se mi Katalonci kolektivno odlučili za samoodređenje. Tog dana su s pendrecima došli na birališta, no naše dostojanstvo je samo poraslo. Nikada nećemo odustati od tog datuma“, rekao je Torra u mjestu Sant Julia de Ramis, gdje je prije godinu dana trebao glasovati Puigdemont i gdje je intervenirala policija.

„Sada se ne sudi samo nekim političarima već narodu Katalonije“, dodao je.

U lipnju ove godine u Španjolskoj su preuzeli vlast socijalisti, smijenivši nakon sedam godina konzervativnu narodnu stranku. Novi premijer Pedro Sánchez, koji je bio podržao bivšeg premijera Mariana Rajoya po pitanju intervencije u Kataloniji, ponudio je Torri referendum o većoj autonomiji, no ovaj je to odbio.

Katalonija na sjeveroistoku Španjolske od 1978. godine ima svoju vladu,  parlament, policiju i korištenje jezika u institucijama, no ustav donesen te godine nakon uvođenja demokracije ne dopušta organiziranje referenduma o punoj nezavisnosti.

Središnja vlast upozorava na podijeljenost katalonskog društva

 Isabel Celaá, španjolska ministrica obrazovanja i glasnogovornica vlade, rekla je kako se u ponedjeljak nema što za slaviti. „Bio je to tužan dan koji je ostao u sjećanju. Zagovornici nezavisnosti su bili odabrali taj dan za proglašenje republike, no u stvarnosti je ta njihova mašta udarila o tlo“, rekla je Celaá za  španjolsku radijsku postaju Cadena SER.

„Podijeljeno (katalonsko) društvo nema budućnosti“, istaknula je. Ona je još ranije poručila da nova španjolska vlada neće dopustiti nikakav referendum o nezavisnosti.

U subotu je španjolski policijski sindikat Jusapol (Justicia Salarial Policial) organizirao okupljanje u Barceloni kojim je zatražio izjednačavanje plaća službenika nacionalne policije s onom koji imaju službenici regionalne policije, no njegov predsjednik je rekao da će tom prigodom održati i počast policajcima koji su prije godinu dana branili cjelovitost Španjolske.

Zagovornici nezavisnosti fizički su napadali nenaoružane policajce u civilu tijekom prosvjeda na kojem se okupilo 3.000 osoba. Na protuprosvjedu sudjelovalo je 6.000 osoba. Katalonska regionalna policija, čiji su šefovi promijenjeni nakon što njihovi prethodnici nisu na nalog ustavnog suda spriječili referendum, razdvajala je dvije skupine. Prosvjednici su zatim bacili na policijski kordon veliku količinu boje, nakon čega je došlo do okršaja katalonske policije i zagovornika nezavisnosti u kojem su lakše ozlijeđene 24 osobe, dok je uhićeno šest prosvjednika.