OD 1. SIJEČNJA

Europa u našem dvorištu: Tko, zašto i kako, izdvojili smo najvažnije točke hrvatskoga predsjedanja Europskom Unijom

02.01.2020 u 14:07

Bionic
Reading

Hrvatska je 1. siječnja 2020. prvi put preuzela vođenje institucija Europske unije. Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i kolegija povjerenika u Zagreb te koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu. Simboličan početak predsjedanja obilježen je 1. siječnja u Beču, u kojem je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao na svečanom otkrivanju kravate na pročelju Veleposlanstva Republike Hrvatske

Vijećem Europske unije Hrvatska će predsjedati u prvom polugodištu 2020., kada palicu preuzima Njemačka. Prioriteti hrvatskog predsjedništva opisani su motom: 'Snažna Europa u svijetu punom izazova'. Program je usmjeren na četiri glavna područja, a to su: Europa koja se razvija, Europa koja spaja, Europa koja štiti i utjecajna Europa.

Hrvatska je prvi put preuzela rotirajuće predsjedništvo nakon šest i pol godina članstva u EU, puno ranije nego što je prvotno bilo planirano. Razlog za to je Brexit koji je promijenio redoslijed predsjedanja do druge polovice 2020., utvrđen prije nego što je Hrvatska postala članicom.

>>> Trijumf vanjske politike ili birokratska gnjavaža: Što zapravo znači predsjedanje EU-om i što će donijeti Hrvatskoj?

Usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo izgubilo je na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu jer predsjedajuća zemlja vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.

Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini - u travnju, lipnju i listopadu - održavaju ondje.

U Hrvatsku 8. siječnja stiže šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da svako predsjedništvo na početku svog mandata poziva skupinu dopisnika kako bi im se predstavilo prioritete i program predsjedanja te upoznalo sa znamenitostima zemlje. U političkom dijelu posjeta novinari će tijekom boravka u Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i nekoliko ministara, a nakon toga posjetit će Plitvice, Rijeku i Opatiju.

Netom prije Nove godine, na sjednici na kojoj je Vlada usvojila program predsjedanja Europskom unijom, Plenković je najavio kako 7. siječnja putuje u Pariz na konzultacije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, dva dana kasnije u Zagreb stiže nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a 10. siječnja u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održat će se sastanak Europske komisije.

  • +42
Božićni domjenak Vlade RH u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Plenković će 14. siječnja Europskom parlamentu u Strasbourgu predstaviti hrvatski program, a 16. siječnja u Berlinu su predviđene konzultacije s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.

Tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije u Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Također u svibnju u Hrvatskoj će se održati samit EU-SAD na razini ministara pravosuđa i unutarnjih poslova.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija, od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan njega. Bilo je planirano da se dio događanja održi i u Slavoniji, ali zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.

Planiran je i niz konferencija o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu te prometnoj infrastrukturi.

Detaljan program događanja tijekom hrvatskog predsjedanja možete pronaći ovdje.

Za potrebe predsjedanja uređen je dosad nedovršeni dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) te će biti središte hrvatskog vođenja institucija Europske unije. Prostor je pretvoren u kongresni centar u kojem se na raspolaganju nalaze velika dvorana od 550 četvornih metara, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press centar i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) poručili su da iako će se u NSK-u održati više od 130 događanja, prostori knjižnice će za vrijeme većine događanja ostati dostupni studentima i cjelokupnoj javnosti. Izuzetak su sastanci na najvišoj i visokoj razini, uključujući posjet Europske komisije, kada će zbog sigurnosnih razloga biti onemogućen pristup, o čemu će javnost biti pravovremeno izviještena.

Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se domaća javnost senzibilizira za europske teme.

Hrvatska preuzima vođenje Vijeća Europske unije u turbulentnom razdoblju izlaska Velike Britanije iz te zajednice, klimatskih promjena, tektonskih poremećaja u odnosima moći na globalnoj razini te razjedinjenosti Europske unije na unutrašnjem planu. Europsku uniju u 2020. godini očekuju teški pregovori o sedmogodišnjem proračunu, vodit će se i razgovori o sporazumu o budućim odnosima s Velikom Britanijom te nastojati donijeti zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

S radom bi trebala započeti Konferencija o budućnosti Europe, a koja će trajati do 2022. godine. Hrvatsko predsjedništvo zaduženo je za to da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju konferencije.

U njoj bi trebale sudjelovati tri glavne institucije EU-a (Vijeće, Komisija i Parlament), zemlje članice, građani i civilno društvo. Za konferenciju je zadužena potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, a cilj joj je identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija.