Odbor je većinom glasova, 26 za, 9 protiv i pet suzdržanih, izglasao privremeno izvješće o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), koje će nakon što ga potvrdi cijeli parlament krajem ovoga mjeseca na plenarnoj sjednici služiti kao podloga za pregovore sa zemljama članicama o konačnom obliku višegodišnjeg proračuna.

Europska komisija je sredinom srpnja prošle godine predložila sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1.816 bilijuna eura.

Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje. Iznos od dva bilijuna eura čini 1,27 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, što je vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.

Prenamjena dva bilijuna

Europski parlament traži da se cijeli iznos od dva bilijuna eura namijeni za proračunske programe, a da se otplata duga financira s novim vlastitim proračunskim prihodima, što znači novim porezima na razini EU-a koji bi izravno išli u europski proračun.

“Predlažemo proračun koji predviđa dovoljna sredstva za nove prioritete Europske unije, sigurnost i obranu s jedne strane i konkurentnost s druge strane, bez zanemarivanja tradicionalnih prioriteta, zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike koji su dokazali svoju vrijednost tijekom vremena”, rekao je izvjestitelj za proračun, rumunjski zastupnik Siegfried Muresan.

Istaknuo je da otplata duga koji je podignut za oporavak od pandemije ne smije biti na štetu europskih poljoprivrednika, malih i srednjih poduzeća, istraživača, programa za razmjenu studenata, itd.

“Zato je naš prijedlog da se cijeli iznos od 1,27 posto BND-a, koji je predložila Komisija, dodijeli proračunskim korisnicima, a da se otplata duga nastalog zbog financiranja instrumenta EU sljedeće generacije servisira iz novih proračunskih prihoda. To u praksi znači povećanje proračuna za oko 10 posto”, rekao je Muresan.

Jedna od najtežih zadaća u EU

Postupak dogovaranja višegodišnjeg proračuna započinje prijedlogom Komisije, koji ima tri elementa. Prvi je prijedlog uredbe o VFO-u, u kojem se predlažu iznosi sredstava koja se mogu potrošiti u sedmogodišnjem razdoblju, zatim prijedlog odluke o vlastitim sredstvima, to jest o izvorima prihoda EU-a te prijedloga sektorskih propisa kojima se uređuju svi programi koji se financiraju iz proračuna EU-a. Što se tiče uredbe o VFO-u glavnu riječ imaju čelnici država članica koji određuju visinu proračuna, a Europski parlament može potvrditi ili odbiti taj prijedlog, ali ga ne može mijenjati.

Usuglašavanje visine proračuna jedna je od najtežih zadaća u Europskoj uniji i obično se donosi u zadnji čas nakon višednevnog sastanka na vrhu čelnika EU-a. Međutim, Europski parlament sada traži da države članice prvo postignu dogovor o ukupnom iznosu proračuna i da tek onda mogu započeti pregovori o sektorskim propisima.

Budući da se takav dogovor Europskog vijeća ne očekuje prije kraja ove godine, to bi značilo da bi pregovori s Europskim parlamentom o sektorskim propisima mogli započeti tek sljedeće godine.

Stajalište Europskog parlamenta može se razumjeti kao pritisak na Europsko vijeće da se što prije dogovori o visini proračuna prije predsjedničkih izbora u Francuskoj koji se održavaju u proljeće sljedeće godine, za koje se strahuje da bi mogli jako zakomplicirati dogovor. “Pregovore o sektorskim propisima počet ćemo kad Vijeće EU-a dobije mandat za to, Ne možemo pregovarati s institucijom koja nema svoje stajalište za pregovore, a to stajalište uključuje brojke za svaki od programa”, rekao je u utorak na konferenciji za novinare izvjestitelj Muresan.