Mjere uključuju pojačan monitoring i suspenziju stavke 'Schengen facility' iz članka 31. hrvatskog pristupnog ugovora - potonje podrazumijeva sankcije u vidu zamrzavanja novčanih sredstava koja su u proračunu EU-a namijenjena pripremi ulaska Hrvatske u schengensku zonu.

Potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding, zajedno s predsjednikom EK Joseom Manuelom Barrosom i povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom, informirala je kolegij povjerenika o činjenicama vezanim za ovaj slučaj i dobila punu podršku za akciju temeljem članka 39. Učinili je to još u petak, tako da kolegij povjerenika danas nije raspravljao o tom pitanju, pojasnila je za tportal Mina Andrejeva, glasnogovornica povjerenice Reding.

Komisija je danas pak započela konzultacije o predloženim mjerama s državama članicama koje u roku od 10 radnih dana imaju mogućnost komentiranja mjera.

Na upit što znači pojačani monitoring, Andrejeva je rekla da je to jedna od opcija koja se predlaže i da će konačna odluka biti donesena nakon što se obavi postupak sa zemljama članicama.

'Pojačani monitoring znači da se od Hrvatske mogu tražiti izvješća o provedbi zakona u području pravosuđa i unutarnjih poslova ili u vezi s korištenjem europskih fondova. Ali, konačne odluke još nema i stoga ne mogu biti konkretnija', rekla je Andreeva, koja je izbjegla odgovoriti je li riječ o sličnom postpristupnom monitoringu kakvog imaju Bugarska i Rumunjska.

Što se tiče suspenzije korištenja sredstava schengenskog instrumenta, Hrvatska je za ovu godinu dobila već dobila 40 milijuna, a 80 milijuna eura za sljedeću godinu moglo bi biti suspendirano.

Ovakav potez dolazi nakon brojnih upozorenja Komisije i prepiske s hrvatskim vlastima tijekom ljeta, navodi Komisija, dodajući da je stalno tražila brzu i bezuvjetnu izmjenu hrvatskog zakonodavstva o provedbi europskog uhidbenog naloga kako bi se ono uskladilo s pravnom stečevinom EU-a. To je bila obaveza hrvatskih vlasti za vrijeme pristupnih pregovora.

U priopćenju stoji i da je Hrvatska pristala promijeniti sporni zakon, ali je kao uvjet postavila da stupi na snagu 15. srpnja 2014. godine. 'Ta duga odgoda je neprihvatljiva. U lipnju 2013. Hrvatskoj je trebalo samo nekoliko dana - samo tri dana prije pristupanja - da promijeni zakon na način koji proturječi europskom uhidbenom nalogu', navodi Komisija, dodajući da dulje od nekoliko dana ne bi trebalo ni za vraćanje prethodnog zakona, koji je bio u skladu s europskim propisima.

Ukratko, sada je i formalno pokrenuta procedura sankcija protiv Hrvatske zbog nepoštivanja europskog uhidbenog naloga.

Priopćenje Europske komisije možete vidjeti ovdje