Stanovnici Belog Manastira, posebice prigradskih naselja Šumarine, Branjinog Vrha i Šećerane, još se sjećaju lipnja 2010. godine, kada je nabujala Karašica prijetila izlijevanjem iz korita. Na nekim mjestima nasipi su čak i popustili, apelima za pomoć odazivali su se brojni mještani, a priskočila je i Hrvatska vojska
Na ugrožena mjesta dovezene su tone i tone pijeska, a i Baranjski vodovod angažirao je svoje djelatnike i mehanizaciju. Vodena bujica je, nakon nekoliko neprospavanih noći, ipak pobijeđena, ali Baranjski vodovod još uvijek ne može naplatiti potraživanja od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, naručitelja radova i materijala (pijeska) na obrani od poplave, bez kojega bi prigradska naselja, vrlo vjerojatno, plivala, a posljedice bi se još sanirale, piše Glas Slavonije
'Ukupna vrijednost materijala i radova bila je 142.000 kuna, od čega nam je plaćeno 77.000 kuna. Preostali iznos još potražujemo, premda je PDV na ukupan iznos računa na vrijeme plaćen državi', žali se Robert Jankovics, predsjednik NO-a Baranjski vodovod, podsjećajući kako je neplaćeni dug bio tema svih od tada održanih sjednica NO-a, a o njemu se pričalo i na brojnim press-konferencijama.
'Sa žaljenjem moram konstatirati da smo ispali naivni jer smo se 'u roku odmah', u dobroj vjeri da će to netko platiti, odazvali pozivima iz gradske uprave i priskočili u pomoć, što bismo i sutra napravili', tvrdi, ističući kako je ovo pitanje ponovno aktualizirano zbog novih opasnosti koje prijete.
Sve potkrjepljuje tvrdnjom kako se u susjednoj Mađarskoj, iz koje Karašica dolazi u Baranju, brani na stotine kilometara riječnih nasipa te kako nije nerealno očekivati da će riječni plimni val doći do belomanastirskih prigradskih naselja i opet im zaprijetiti.
Informaciju o potraživanju potvrđuje i (sadašnji) direktor Baranjskog vodovoda Damir Paulić, naglašavajući kako je pijesak uredno plaćen Hidrogradnji, te podsjećajući kako je tvrtka tada angažirala i djelatnike, kojima je plaćen prekovremeni rad.
