Svijet se možda već nalazi u prvoj fazi Trećeg svjetskog rata. On vjerojatno ne bi započeo velikom nuklearnom razmjenom, već nizom diplomatskih, vojnih i hibridnih poteza koji postupno jačaju autokraciju, potkopavanju demokracije i prijete raspadu zapadnog saveza, a koje su već krenuli. Ovakav opis situacije, u svojoj je analizi dao BBC-ijev John Simpson, dugogodišnji novinar urednik vanjskopolitičkih pitanja na britanskom javnom servisu.

Opisujući aktualne diplomatske vojne i hibridne poteze koji, doduše, više odgovaraju novom hladnom ratu (jer zasad nema izravnog vojnog sukoba velikih sila op.a), Simpson nakon skoro 60 godina praćenja ratova i geopolitičkih kriza upozorava da 2025. godina po mnogočemu odskače od svega što je ranije vidio. Smatra da se globalna sigurnosna situacija u mnogočemu dramatično pogoršala, te da upozorenja Zelenskog da bi ukrajinski sukob mogao postati svjetski treba uzeti ozbiljno.

'Izvještavao sam o više od 40 ratova diljem svijeta tijekom moje karijere koja seže do šezdesetih. Vidio sam vrhunac hladnog rata koji je jednostavno iščeznuo. No, nisam nikad vidio godinu koja je toliko zabrinjavajuća kao 2025. godine. Ne samo zbog nekoliko velikih sukoba koji bijesni, već jer je jasno da jedan od njih ima geopolitičke implikacije neusporedive važnosti', ustvrdio je Simpson.

NATO u pripravnosti zbog sabotaža i cyber napada

Možda izravnog sukoba zasad nema, ali Simpson navodi da je NATO u stanju povišene pripravnosti zbog mogućih sabotaža podmorskih kabela ključnih za funkcioniranje zapadnih društava, a tu su i ruski dronovi te cyber napadi koji testiraju obranu NATO zemalja. Uz to, zapadne obavještajne službe su uvjerene da Rusija stoji iza ubojstava ruskih disidenata u Europi unatrag nekoliko godina.

Dok je Simpson kao velike i zabrinjavajuće sukobe istaknuo rat u Gazi između Izraela i Palestine odnosno Hamasa te često zanemareni građanski rat u Sudanu, ipak upozorava da je rat u Ukrajini glavni razlog za zabrinutost.

Naposljetku, u njega je uključena nuklearna sila Rusija, te za razliku od većine ostalih ratova koje je pratio od Vijetnama do Kosova, u ovom se sukobu po prvi put ozbiljno dovodi u pitanje stabilnost sveukupnog međunarodnog poretka. Iako je naveo da je ruski predsjednik Vladimir Putin u nekoliko obraćanja poručio da ne planira napasti Europu, barem ukoliko Europljani pokažu poštovanje ruskim interesima, Simpsona brine nova dinamika odnosa europskih zemalja sa SAD-om pod Trumpovom administracijom.

'Svjestan je (Putin op.a) da je 2025. godina doživjela nešto što je većina zapadnih zemalja smatralo nezamislivim: mogućnost da bi američki predsjednik okrenuo leđa strateškom sustavu koji je bio u pogonu od Drugog svjetskog rata. Ne samo da je Washington nesiguran želi li zaštitit Europu, ne slaže se sa smjerom za koji vjeruje da Europa ide. Nova strategija nacionalne sigurnosti Trumpove administracije tvrdi da se Europa suočava sa pravom mogućnošću gubitka civilizacije. Kremlj je pozdravio ovo izvješće, navodeći da je u skladu s ruskom vizijom. Možete se kladiti da je', navodi Simpson.

Hoće li Ukrajina dobiti uvjerljive garancije ili će se Putin vratiti po još?

Iskusni BBC-ijev urednik vanjske politike navodi da će 2026. godina biti presudna za ukrajinski rat te navodi da bi Zelenski mogao biti prisiljen potpisati mirovni sporazum u kojem bi se odrekao teritorija.

'Hoće li biti dovoljno uvjerljivih garancija koje će zaustaviti predsjednika Putina od vraćanja po još u sljedećih nekoliko godina? Za Ukrajinu i njenu europsku podršku koja se već osjeća kao da su u ratu s Rusijom, to je važno pitanje- Europa će morati uzeti veći dio na sebe kako bi se Ukrajina, održala, ali ako SAD okrenu svoja leđa Ukrajini, kao što prijete, to će biti ogromno breme', strahuje Simpson.

No, ključno pitanje je naravno, koliko je ruski čelnik spreman daleko ići? Bi li bio spreman koristiti nuklearno oružje.

'Znamo da je predsjednik Putin kockar, oprezniji vođa ne bi napao Ukrajinu u veljači 2022. godine. Njegovi pomoćnici iznose prijetnje koje lede krv o brisanju Velike Britanije i drugih europskih zemalja s lica zemlje s novim ruskim oružjem, ali on sam je mnogo smireniji. Dok su Amerikanci aktivni članovi NATO-a, rizik da bi mogli odgovoriti razornim nuklearnim udarom je i dalje prevelik. Barem zasad', smatra Simpson.

Kina i Tajvan: 'Ne mare za javno mnijenje'

No, Simpson pored Rusije skreće pažnju na još jednog važnog igrača u ovim nesigurnim vremenima: Kinu. Podsjetio je da je kineski čelnik Xi Jinping iznio nekoliko prijetnji prema Tajvanu, a bivši šef CIA-e, William Burns je upozorio da je XI dao naredbu vojci da moraju biti spremni napasti taj autonomni otok do 2027. godine.

'Ako Kina ne napravi neku odlučujuću akciju kako bi proglasila Tajvan svojim, XI Jinping bi mogao misliti da izgleda slabo. To neće učiniti. Mogli biste pomisliti da je Kina danas dovoljno snažna i bogata pa se brine za svoje domaće javno mnijenje. Nije tako', zaključio je između ostalog, Simpson u svojoj analizi 2025. godine.