kandidati kontinuiteta

Dosadno je dobro: Dvojica glavnih kandidata za njemačkog kancelara natječu se u tome tko je veći klon Angele Merkel

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 03.09.2021 19:05
  • Objavljeno 03.09.2021 u 19:05
Scholz i Laschet

Scholz i Laschet

Izvor: EPA / Autor: SASCHA STEINBACH

Utrka za nasljednikom kancelarke Angele Merkel nakon 16 godina na vlasti najneizvjesnija je kojoj su Nijemci svjedočili u posljednje vrijeme. Dvojica vodećih kandidata su sve samo ne uzbudljivi političari, a to nije nešto što predstavlja problem u Njemačkoj, naprotiv

Najpopularniji političar koji bi želio biti kancelar uopće nije na glasačkom listiću. Vodeći kandidat toliko je dosadan da ga ljudi uspoređuju sa strojem, a umjesto 'Da, možemo!' birači se privlače obećanjima o stabilnosti, analizira The New York Times njemačku predizbornu kampanju.

Njemačka ima najvažnije izbore generacije, ali prema kampanji se to nikad ne bi reklo, tako da su se u Die Weltu nedavno u naslovu zapitali: 'Jesu li ovo najdosadniji izbori ikada?' Da i ne.

Kampanja za nasljednika kancelarke Angele Merkel nakon 16 godina njene dominacije u njemačkoj i europskoj politici nije bila ovako tijesna još od 2005. godine, a upravo je postala još napetija. Socijaldemokrati (SPD), otpisani prije mjesec dana, prvi put nakon godina gledanja u leđa prestigli su kršćanske demokrate (CDU) Angele Merkel.

No kampanja je također otkrila izostanak karizme, tipičan za poslijeratnu njemačku politiku i izniman po tome koliko su pristojna i blaga dvojica najvjerojatnijih nasljednika kancelarke Merkel. Nijedna od dvije vodeće stranke ne osvaja više od 25 posto glasova, a ni ime najpopularnijeg kandidata koji je želio biti kancelar neće se naći na listićima.

Tko god pobijedi, preuzet će dužnost upravljanja najvećim gospodarstvom na kontinentu, što će automatski tu osobu učiniti jednim od najvažnijih europskih lidera, zbog čega su se neki promatrači zapitali hoće li se deficit karizme proširiti i na nedostatak vodstva.

Iako bi izborni ishod mogao biti uzbudljiv, vodeći kandidati su sve samo ne to.

'Scholz mašina', tehnokrat i politički veteran

Manje od mjesec dana prije glasanja 26. rujna na terenu vode dvojica karijernih političara, jedan ćelav, drugi nosi naočale, obojica starija od 60 godina, a predstavljaju stranke koje su zajedno upravljale zemljom veći dio od posljednja dva desetljeća.

Armin Laschet guverner je zapadne savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija, kandidat CDU-a iz stranke Angele Merkel, a Olaf Scholz socijaldemokrat te ministar financija i vicekancelar u njezinoj vladi.

  • +11
  • +8

Olaf Scholz

Izvor: EPA / Autor: CLEMENS BILAN

Kandidatkinja promjene Annalena Baerbock, 40-godišnja supredsjednica Zelenih, koja ima hrabru reformsku agendu i puno elana, počela je zaostajati u anketama nakon kratkog uzleta prije ljeta.

Zasad se čini da bi pobjednik mogao biti Scholz - čovjek kojeg Nijemci dugo poznaju kao 'Scholz-o-mata' ili 'Scholz mašinu' - tehnokrat i politički veteran koji u porukama što ih odašilje zvuči potpuno robotski. Tamo gdje su drugi zaostajali u kampanji izbjegao je pogreške, uglavnom govoreći vrlo malo.

'Većina građana zna tko sam', bio je osnovni Scholzov argument u stranci prije nego što je imenovan za kancelarskog kandidata, upadljivo ponavljajući kultnu frazu glasačima Angele Merkel iz 2013.: 'Poznajete me.'

Nedavno je u jednoj reklami prikazan njegov ohrabrujući osmijeh uz natpis koji koristi riječ 'kancelarka', govoreći biračima da ima sve što je potrebno za to da vodi državu iako je muškarac. 'Angela druga', bio je naslov nad Scholzovim profilom u časopisu Der Spiegel ovog tjedna.

Scholz se toliko trudi prikazati da je utjelovljenje kancelarske aure stabilnosti i smirenosti da je fotografiran držeći ruke pred sobom u obliku dijamanta, kako to uobičava raditi kancelarka - odnosno čineći ono što je Nijemcima poznato kao Merkeličin romb.

  • +7
  • +4

Armin Laschet

Izvor: EPA / Autor: ANDREAS GORA / POOL

'Scholz pokušava biti Merkeličin klon sve do romba', rekao je John Kornblum, bivši američki veleposlanik u Njemačkoj, koji još od šezdesetih godina prošlog stoljeća povremeno živi u Berlinu, za The New York Times. 'Momak koji se svima najviše sviđa najdosadniji je tip na izborima - možda u zemlji. Čini mu se uzbudljivije gledati kako voda ključa', dodao je.

No Nijemci, ističu politički promatrači, vole dosadno. Nije da su Nijemci otporni na karizmu. Kad se Barack Obama kandidirao za predsjednika i održao uzbudljiv govor u Berlinu 2008. godine, 100 tisuća Nijemaca oduševljeno mu je klicalo.

'Trump ovdje nikada ne bi mogao postati kancelar'

Ali oni to ne žele od svojih političara. To je zato što zadnji put kada je Njemačka imala uzbudljivog vođu nije dobro završilo, primijetio je Jan Böhmermann, popularni TV voditelj i komičar.

Böhmermann smatra da je proganjajuće sjećanje na pobjedu Hitlerove nacističke stranke na slobodnim izborima oblikovalo njemačku poslijeratnu demokraciju, a jedan od efekata taj je da je karizma zabranjena u politici.

Andrea Römmele, dekanica berlinske škole Hertie, objasnila je to ovako: 'Trump ovdje nikada ne bi mogao postati kancelar.'

Paradoksalno, tome je barem djelomično tako zahvaljujući izbornom sustavu koji su Njemačkoj u amanet ostavili Amerika i njezini saveznici nakon Drugog svjetskog rata. Za razliku od američkog predsjedničkog sustava, njemački glasači ne mogu izravno izabrati svog kancelara. Glasaju za stranke; udio glasova stranaka određuje njihov udio u zastupničkim mjestima u parlamentu, a zatim parlament bira kancelara.

Budući da je za sastavljanje vlade potrebno uvijek više od jedne stranke - a ovaj put će ih vjerojatno biti tri - ne možete biti previše grubi prema ljudima na koje biste sutra mogli računati da će vam biti koalicijski partneri.

'Vaš suparnik danas mogao bi biti vaš ministar financija sutra', rekla je Römmele.

Što se tiče kandidata za kancelara, njih ne biraju na predizborima, već ih biraju stranački dužnosnici koji traže ljude poput sebe: karijerne političare koji su dali godine služeći stranačkom stroju.

'Biti dobar na televiziji i povezati se s biračima tu ne igra ulogu. To je strog oligarhijski sustav', rekao je Timesu Jürgen Falter, stručnjak za izbore sa Sveučilišta u Mainzu, dodavši da su imali predizbore, kandidat bi bio Markus Söder.

Angela Merkel utjelovila je osebujnu njemačku političku tradiciju promjena konsenzusima

Angela Merkel utjelovila je osebujnu njemačku političku tradiciju promjena konsenzusima

Izvor: EPA / Autor: ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / POOL

Söder, ambiciozni guverner Bavarske, ima hrpu karizme i najpopularniji je političar u zemlji nakon same Merkel. Željno se kandidirao za kancelara, ali konzervativci su izabrali Lascheta, dugogodišnjeg saveznika Merkel, rekla je Römmele, jer je u to vrijeme najviše sličio na 'kandidata za kontinuitet'.

No Scholz ga je pobijedio u njegovoj vlastitoj igri. Tijekom televizijske rasprave kandidata za kancelara prošle nedjelje, ogorčeni Laschet optužio je Scholza da pokušava 'zvučati kao gospođa Merkel'.

'Čini mi se da zvučim kao Olaf Scholz', mrko je odgovorio Scholz.

'Ovih dana radite romb', uzvratio je Laschet prije nego što se u svojoj završnoj riječi pozvao na kancelarku.

'Stabilnost i pouzdanost u teškim vremenima', rekao je. 'To nas je obilježilo od Konrada Adenauera i Helmuta Kohla do Angele Merkel. Tim CDU-a želi osigurati stabilnost.'

Nedavna istraživanja javnog mnijenja daju Scholzovim socijaldemokratima prednost između 23 i 25 posto, slijede kršćanski demokrati s 20 do 22 posto potpore te Zeleni s oko 17 posto.

Za svoje simpatizere Scholz je glas smirenosti i povjerenja, pragmatičar s njemačkog šutljivog sjevera koji predstavlja tihu većinu. 'Liberalno, ali ne i glupo', kako se jednom opisao.

'Demokratsko izvanredno stanje'

No kritičari napominju da, iako su se u ovu kampanju sručile razne krize - epske poplave, kaotično povlačenje iz Afganistana, pandemija - u nastupima vodećih kandidata nedostaje osjećaj hitnosti.

Slično kao Laschet, Scholz govori o suzbijanju klimatskih promjena, ali prije svega obećava stabilne mirovine, sigurna radna mjesta, uravnotežen proračun i to da neće prerano napustiti ugljen.

'Velika priča je to da imamo svijet u krizi, a u Njemačkoj nema osjećaja stvarne krize', rekao je Garton Ash sa Sveučilišta Oxford.

Hrabra vizija promjena nikada nije pobijedila u Njemačkoj. Konrad Adenauer, prvi poslijeratni kancelar, osvojio je apsolutnu većinu za demokršćane obećavajući: 'Bez eksperimenata.' Helmut Schmidt, socijaldemokrat, svojedobno je rekao: 'Ako imate vizije, trebali biste otići liječniku.'

Što se tiče Merkel, ona je utjelovila osebujnu njemačku političku tradiciju promjena konsenzusima, možda više od bilo kojeg prethodnika, suvladanjem sa svojim tradicionalnim protivnicima u tri od četiri mandata.

Komičar Böhmermann naziva to 'demokratskim izvanrednim stanjem' u Njemačkoj. 'Moglo bi se reći da smo dobro upravljani u posljednjih 16 godina - ili možete reći da smo bili pod anestezijom 16 godina. Potrebna nam je vizija. Nitko se ne usuđuje izraziti jasnu političku viziju, posebno glavni kandidati', požalio se.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!