Novi potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić osvrnuo se na stanje državnih financija, ali i na izazove koji su pred njim. U Dnevniku HRT-a je poručio da su u dobrom stanju i da će takve i ostati tijekom ove godine.

Istaknuo je kako je cilj nastaviti u istom smjeru, što se tiče i zadržavanja postojećeg tempa makroekonomskog jačanja. Za to su preduvjet, stabilne javne financije. Osvrnuo se i na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi.

"Drago mi je da je danas kolega Piletić uspješno dovršio razgovore s predstavnicima državnih službi. Vjerujem da će i kod javnih službi narednih tjedana biti razumijevanja za stanje javnih financija i za činjenicu da smo u proteklom razdoblju kao Vlada Republike Hrvatske pokazali da onda kada novca ima i kada postoje mogućnosti, maksimalno smo izlazili u susret", rekao je Ćorić.

Neizbježno pitanje

Nije mogao izbjeći pitanje o inflaciji, pogotovo u kontekstu činjenice da je bio viceguverner HNB-a. Istaknuo je da su inflacijski pritisci u silaznoj putanji.

"Inflacija polako pada. I to je nešto što nas veseli. Projekcije za ovu i za sljedeću godinu idu u istom smjeru", rekao je i objasnio zašto je došlo do naglog rasta cijena.

"Riječ je o nekoliko šokova, od COVID krize, koja se kasnije prelila u krizu uzrokovanu rastom cijena energenata. Riječ je o uvezenim tipovima inflacije na koje niti Vlada, niti Hrvatska narodna banka nisu mogli značajnije djelovati. Naknadno smo se doveli u situaciju da se inflacija smanjuje", pojasnio je ministar.

Dodao je da je Vlada poduzela niz akcija kako bi ublažila rast cijena, od njihova zamrzavanja do kontrole marži. Zbog toga je uvjeren da nam slijedi smirivanje cijena.

"Imajući sve to na umu, vjerujem da naredno razdoblje donosi dodatno smirivanje cijena i da inflacija kroz godinu dana više neće biti uopće tema rasprava u hrvatskom javnom prostoru", rekao je.

Sjajni potezi

Među dužnosnicima koji će u petak pohoditi Zagreb, bit će i šef OECD-a, organizacije u kojoj je Hrvatska na pragu ulaska.

"Organizacija OECD je organizacija najrazvijenijih svjetskih ekonomija i članstvo u tom klubu Hrvatskoj definitivno otvara dublju perspektivu jačanja kredibiliteta Republike Hrvatske, prije svega u ekonomskom smislu. Otvara se i perspektiva suradnje sa zemljama članicama. Tako da efekti suradnje će definitivno biti pozitivni", rekao je Ćorić.

Izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa ocijenio je sjajnim potezom, jer je javnosti otvoren prostor za investicije uz korektne kamatne stope.

Smatra da ne bi trebalo doći do poskupljenja drugih bankarskih usluga zbog uvođenja besplatnih tekućih računa. Zasad je ova mjera dobro prihvaćena.

"Veseli nas činjenica da do sad imamo već 65 tisuća otvorenih besplatnih računa, odnosno prelazaka na besplatne račune, što samo po sebi govori da je ova inicijativa Ministarstva financija bila pozitivna, naglasio je i dodao da će razvoj te mjere ovisiti o samim građanima.

"Ljudi koji su navikli na široke palete proizvoda poslovnih banaka neće ići prema besplatnom računu. Međutim, postoje oni koji racionalno gledaju svaki euro i koji će se možda htjeti odreći određenih usluga kako bi račun bio besplatan", pojasnio je.

Porez na nekretnine ima smisla

Što se tiče Fiskalizacije 2.0, istaknuo je da je dosad fiskalizirano oko šest milijuna računa te da će problemi koje je ovaj sustav donio poduzetnicima i računovođama smiriti u narednim tjednima.

"Stvari se polako stavljaju na svoje mjesto i vjerujem da ćemo u sljedećih nekoliko tjedana, možda mjeseci, u potpunosti ovu situaciju eliminirati", poručio je Ćorić.

Porez na nekretnine, po njemu, ima smisla, jer "proklamira jedan od osnovnih principa oporezivanja, a to je pravilnost u oporezivanju".

"Rad, odnosno svako porezno rasterećenje rada, posebno je dobro za zemlje srednje razvijenosti, poput Republike Hrvatske, i u tom smislu taj trend je nešto što valja pozdraviti i nastaviti dalje. Ukoliko se ekonomska aktivnost u zemlji nastavi ovako dobrim tempom, natprosječno u odnosu na ostale članice EU, naredno razdoblje će vjerojatno nositi potrebu, odnosno mogućnost promišljanja o daljnjem poreznom rasterećenju", poručio je ministar.

Iz HNB-a se vratio u svoje područje, kako je rekao, jer je u politiku ionako ušao 2016. s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. "Područje financija je nešto što mi definitivno nije strano", naglasio je.

Komentirao je i kritike oporbe, rekavši da ih treba ignorirati te da neće više o tome uopće govoriti. "Prije svega sam fokusiran na Ministarstvo financija i na poziciju potpredsjednika Vlade, s ciljem da koordinacijom resora u narednom razdoblju postignemo što bolje rezultate", zaključio je Tomislav Ćorić.