Fiskalizacija 2.0 na snazi je od početka godine, a brojni poduzetnici i obrtnici koji su u sustavu PDV-a još uvijek nisu pohvatali sve konce novog procesa izdavanja eRačuna. Brojne su se kritike mogle čuti proteklih dana u javnosti, no činjenica je da su svi, od poduzetnika do informacijskih posrednika i računovođa, ostali poprilično zbunjeni novotarijama u sustavu plaćanja.

Svojevrsna nadogradnja sustava koji je ranije služio za plaćanja u javnoj nabavi ostala je mnogima nepoznanica unatoč brojnim savjetima i upozorenjima što Porezne uprave i Ministarstva financija, što onih koji su prošli edukacije i shvatili o čemu se radi.

Ipak, još je mnogo neodgovorenih pitanja koja zbunjuju poduzetnike i otežavaju čak i najjednostavnije transakcije. Stoga je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore (HOK), otkrila 12 važnih, ali manje poznatih stvari o Fiskalizaciji 2.0.

Izdavanje i zaprimanje eRačuna

Primjerice, ako tvrtka ili obrt nije obveznik PDV-a, ali treba izdati eRačun (B2G) organizaciji u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (grad, županija, vrtić, škola), račun u toj situaciji treba biti izdan u elektroničkom obliku, ali ne treba biti fiskaliziran!

'To proizlazi iz dvije bitne odredbe. Prema Zakonu o fiskalizaciji, niste obvezni izdavati eRačune i fiskalizirati ih do 1. siječnja 2027., ali prema Zakonu o izdavanju eRačuna u javnoj nabavi i dalje trebate izdati eRačun. Ako vaš izabrani IP posrednik ne može izdati drugačiji eRačun nego fiskalizirati ga, ne postajete obveznik eIzvještavanja u 2026. godini i niste time postali dobrovoljni obveznik izdavanja svih eRačuna u B2B odnosu', objašnjava Mostarčić.

Ako se, recimo, fizička osoba bavi iznajmljivanjem nekretnina i nije u sustavu PDV-a, ne treba izdavati ni F1 ni F2 račun, ali i dalje mora izdavati svojim gostima papirnate račune ili će za najam stambenog, odnosno poslovnog prostora zaprimati uplate prema ugovoru bez obveze izdavanja računa.

'Ukoliko ste u sustavu PDV-a, morate zaprimati eRačune i izdavati eRačune (B2B), a prema fizičkim osobama i dalje papirnati račun', upozorila je šefica računovođa pri HOK-u.

Rješenja, certifikati, interni akti

Ako pak prodajete nešto svom zaposleniku, makar to bilo i jednom godišnje, upozorava Mostarčić, 'morate mu izdati F1 račun, imati fiskalno rješenje za to (način izdavanja računa koji sadrži JIR, ZIR i QR kod), što znači da trebate nabaviti aplikativni certifikat, izraditi interni akt i prijaviti poslovni prostor u Poreznu upravu prije izdavanja takvog računa'.

Pritom je potrebno imati interni akt i za poslovne prostore u kojima će pravna osoba izdavati F2 račune. 'Interni akt ne predajete nikome, obvezni ste ga čuvati, a taj poslovni prostor ne prijavljujete Poreznoj upravi (dakle prijavljujete samo poslovni prostor vezan uz izdavanje F1 računa)', dodaje Mostarčić.

Sezonski obrtnici ne trebaju nužno imati prijavljenog IP posrednika prije početka obavljanja djelatnosti, ali to znači i da ne mogu zaprimiti eRačun prije početka obavljanja sezonske djelatnosti.

'Za rad s F1 računima trebate imati ovjerenu knjigu računa, a od 1. siječnja 2026. godine moguće ju je ovjeriti online putem FiskAplikacije. Također, promjenu radnog vremena i radnih dana možete obavljati putem fiskalnih uređaja, a ne nužno putem ePorezne, kao proteklih godina', podsjetila je Mostarčić.

Uz to, promijenjen je izgled naljepnice obavijesti o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun. Oni koji imaju staru obavijest mogu je zadržati, no oni koji će izdavati račune samo svojim djelatnicima također moraju imati tu obavijest.

Kad idu F1 i F2 računi, a kad ne

Ako netko izdaje ponude, odnosno predračune drugim poduzetnicima, ne mora više pisati da to nije fiskalizirani račun. No ta obveza ostaje ako se ponude ili predračuni izdaju fizičkim osobama.

'Primate uplate na svoj obrt ili trgovačko društvo putem određenih platformi? To znači da morate izdati F1 račun jer je platforma samo posrednik, a vaš stvarni kupac je fizička osoba (npr. preko Bookinga za najam). Na računu ne morate navoditi podatke kupca (ime i prezime, adresa, OIB). Možete ako imate potrebu za tim, ali to nije obvezni podatak', ustvrdila je Mostarčić.

Još jedan savjet koji je šefica računovođa pri HOK-u dala svim obveznicima Fiskalizacije 2.0 tiče se upravo računovodstva. Naime, ako je tvrtka, obrt ili bilo koja druga pravna osoba dogovorila izdavanje F1 računa sa svojim računovodstvom, OIB operatera koji se navodi je OIB obveznika fiskalizacije, a adresa poslovnog prostora je adresa obveznika fiskalizacije.

Neprofitne organizacije koje imaju dio gospodarskih djelatnosti dužne su zaprimati eRačune za cjelokupno poslovanje, a izdavati F1 ili F2 račune samo za gospodarsku djelatnost.

Poduzetnici koji pri transakcijama traže R1 račun zapravo mogu dobiti dva računa, a to ovisi o jednom detalju. 'Ako ste u sustavu PDV-a, izdajete mu F1 račun kao i do sada – s njegovim podacima (naziv, adresa, OIB) – i on se fiskalizira. Ako niste u sustavu PDV-a, možete napraviti isto ili izdati papirnati račun, a on kao takav ne treba biti fiskaliziran tijekom 2026. godine', zaključuje Mostarčić iz HOK-a.