Ovo je bio prvi samit na kojem je sudjelovao novi američki predsjednik Joe Biden, koji je doputovao u Europu s jasnom porukom da želi obnoviti i učvrstiti transatlantsko partnerstvo i suradnju koji su bili prilično uzdrmani u mandatu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Mi, čelnici država ili vlada 30 saveznika u NATO-u okupili smo se u Bruxellesu kako bismo potvrdili naše jedinstvo, solidarnost i koheziju te otvorili novo poglavlje u transatlantskim odnosima u vrijeme kada sigurnosno okruženje s kojim se suočavamo postaje sve složenije”, kaže se u komunikeu, završnom dokumentu samita napisanom na 50-tak stranica.

U dokumentu su kao izazovi navedeni agresivni potezi Rusije, svi oblici terorizma, potkopavanje međunarodnog poretka temeljenog na zajedničkim pravilima i demokraciji, uspon Kine, kibernetičke, hibridne i druge asimetrične prijetnje, uključujući kampanje dezinformiranja, sve sofisticiranije tehnologije, klimatske promjene i svemirske aktivnosti.

Provedba planova za rješavanje ovih izazova traži odgovarajuća sredstva, kako u kontekstu izdataka za nacionalnu obranu, tako i u kontekstu zajedničkog financiranja, navodi se u dokumentu.

Čelnici su složili da će povećati zajedničko financiranje od 2023. na temelju analize potreba. O konkretnim potrebama za dodatno financiranje razgovarat će se na sljedećem samitu iduće godine u Madridu.

Program reformi NATO-a do 2030. predviđa jačanje političkih konzultacija, jačanje obrane i odvraćanja, otpornost, tehnološku izvrsnost, zajedničke obrambene sposobnosti temeljene na zajedničkim pravilima, osposobljavanje i podršku partnerima, razvoj novog strateškog koncepta koji će biti potvrđen na samitu u Madridu i rješavanje pitanja utjecaja klimatskih promjena na sigurnost.