Kada je zrakoplov s deportiranim Rusima u prosincu sletio u Moskvu, sigurnosne službe već su ih čekale. Među putnicima bila je i Katja, kojoj su američke vlasti odbile zahtjev za azil. BBC joj je promijenio ime da bi zaštitio njezin identitet jer je još u Rusiji. 'Bilo je nevjerojatno zastrašujuće. Koljena su mi se tresla od straha', ispričala je.

Katja je napustila Rusiju dvije godine ranije. Kaže da je američkim vlastima dostavila dokaze o sudjelovanju na prosvjedima i članstvu u oporbenom pokretu, ali njezin zahtjev za zaštitu nije prihvaćen.

Prema njezinu svjedočanstvu, pripadnici ruske sigurnosne službe FSB svim su deportiranim muškarcima uručili dokumente kojima su ih obvezali da se jave lokalnim vojnim uredima, odakle ih često šalju u rat u Ukrajini. Njezin su iskaz potvrdili još jedan putnik i aktivist.

'Osjećam se kao u kavezu'

Katju i druge putnike ispitivali su nekoliko sati. 'U jednom su trenutku na mojem telefonu pronašli kompromitirajuće informacije. Izrazi lica promijenili su im se u sekundi. Jako sam se bojala da će me jednostavno nekamo odvesti', rekla je. Na kraju su je pustili da ode rodbini, ali tvrdi da je policija i dalje zove i dolazi joj u dom.

'Osjećam se kao u kavezu, kao u zoološkom vrtu. Kad god vidim policijski automobil, prestravim se i počnem razmišljati dolaze li po mene', kaže. BBC navodi da im je Katja pokazala dokumente i fotografije koji potvrđuju njezinu priču, a njezino se iskustvo podudara s iskazima drugih deportiranih osoba.

Broj ruskih državljana deportiranih iz SAD-a porastao je s 222 u 2023. godini na više od 1200 u 2025. godini, u sklopu šireg rasta deportacija tijekom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Aktivisti tvrde da su među deportiranima bili disidenti i dezerteri ruske vojske te da su neki nakon povratka zatvoreni ili poslani u rat.

Jedan od njih je antiratni aktivist Leonid Melehin, a on je zatražio azil u SAD-u nakon što je u Rusiji uhićivan na prosvjedima. Na internetu je objavljivao fotografije Vladimira Putina uz poruku 'Putin: ubojica, fašist, uzurpator' te je nakon deportacije prošle godine optužen za 'opravdavanje terorizma' i osuđen na šest godina zatvora.

'Imamo nekoliko primjera ljudi koji su nakon prelaska ruske granice dobili osam godina zatvora', rekao je Andrej Pivovarov iz Antiratnog odbora, organizacije ruske oporbe u egzilu.

Više deportacija, manje odobrenih zahtjeva

Deportacije rastu i u Europi. Pivovarov kaže da je njegova organizacija promijenila savjet koji daje disidentima u bijegu: smatraju da Europska unija više nije sigurno odredište i preporučuju im da utočište potraže negdje drugdje. Prema podacima njemačke vlade koje prenosi BBC, Njemačka je 2023. deportirala sedam ruskih državljana, a 2025. godine njih više od 110.

Od 2022. do 2025. godine azil je u Njemačkoj zatražilo više od 21.000 Rusa, a udio pozitivnih odluka pao je s 29 posto u 2023. na 6,8 posto u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine. 'Zaštita se odobrava samo ako postoji stvaran i utemeljen strah od progona', poručio je BBC-ju njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice, BAMF.

Berlin je prošle godine obustavio program humanitarnih viza za ruske državljane. Na razini EU-a udio ruskih podnositelja zahtjeva kojima je odobren neki oblik zaštite pao je s 23 posto u 2024. na oko 17 posto u prvih devet mjeseci 2025. godine. Ruski oporbeni aktivisti tako su se našli obuhvaćeni širim pooštrenjem migracijske politike u SAD-u i Europi, a vlade su postrožile pravila pod političkim pritiskom zbog broja neregularnih migranata i zahtjeva za azil, ali i sigurnosnih pitanja.

Odvjetnica Anastazija Burakova, osnivačica organizacije Kovčeg koja pomaže protivnicima rata da napuste Rusiju, smatra da zapadne vlade ograničavaju humanitarne programe i prihvat tražitelja azila kao odgovor na zabrinutost javnosti i rast potpore desnim populističkim strankama.

Dezerter deportiran unatoč dokazima o istrazi

Nekoliko ruskih aktivista u egzilu reklo je BBC-ju da su im službenici za useljavanje govorili kako im u Rusiji ne prijeti opasnost te smatraju da ti službenici često ne razumiju dovoljno rizike s kojima se suočavaju protivnici vlasti.

Artjom, bivši vojnik koji je 2022. godine dezertirao nakon što su mu časnici zaprijetili slanjem u Ukrajinu, tvrdi da je američkim vlastima dostavio dokaz da se protiv njega u Rusiji vodi kaznena istraga zbog dezerterstva. Unatoč tome je deportiran u Moskvu preko Egipta.

'Pokušao sam objasniti da će me, ako me vrate, strpati u zatvor ili poslati u rat, gdje ću poginuti. Jednostavno mi nisu vjerovali', rekao je. U Moskvi je, kaže, završio u vojnom pritvoru, ali uspio je pobjeći i sada se skriva u inozemstvu.

'Druga je zemlja mogla temeljitije razmotriti moj slučaj i dati mi azil. Zašto mi nisu dali tu priliku? Umjesto toga deportirali su me baš u Rusiju. To mi je uništilo život', kaže. Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti odgovorilo je BBC-ju da svi stranci koji nezakonito borave u zemlji imaju pravo na propisani postupak. 'Ako sudac utvrdi da stranac koji nezakonito boravi u zemlji nema pravo biti ovdje, deportirat ćemo ga', poručili su.

Bračni par u Finskoj strahuje od povratka

Dok zapadne zemlje pooštruju politiku azila, ruska organizacija za ljudska prava Memorial upozorava da je represija u Rusiji dosegnula 'dosad nezabilježenu razinu'. Broj osoba na njezinu popisu političkih zatvorenika u 2025. godini porastao je s 803 na 1265, što je rekordan rast.

Antiratni aktivist Mihail i njegova supruga Daša kažu da svakog dana očekuju deportaciju iz Finske. BBC je i njihova imena promijenio radi zaštite identiteta, među ostalim zbog Mihailova straha za rodbinu u Rusiji.

Ruske vlasti blokirale su njegove račune na društvenim mrežama zbog antiratnih objava, a policija je posjetila njegovu majku i optužila ga za širenje 'lažnih informacija'. Osim toga, Daša je Jehovina svjedokinja, a ta je vjerska organizacija u Rusiji zabranjena kao 'ekstremistička'.

Par je finskim vlastima dostavio dokaze u koje je BBC imao uvid, uključujući snimku policajaca koji Mihailovoj majci govore da je više od 300 njegovih objava prekršilo ruski zakon. I jedna takva objava može dovesti do dugogodišnje zatvorske kazne, navodi BBC.

Finska služba za useljavanje pet je puta odbila njihov zahtjev za azil, zaključivši da nema razumne osnove vjerovati da bi nakon povratka bili izloženi ozbiljnim kršenjima prava. 'Sjedimo ovdje, a netko bi nam svakog trenutka mogao pokucati na vrata, odvesti nas na rusku granicu i jednostavno nas predati ruskim službenicima. Bojimo se za svoje živote!' rekao je Mihail, dodajući: 'Došli smo u Finsku po pomoć, a oni nas odbijaju. Moja supruga stalno plače.'

Amnesty International, koji im pruža potporu, upozorava da bi nakon povratka mogli biti izloženi stvarnom riziku od pritvaranja, kaznenog progona, zatvora i mučenja.

Finska služba za useljavanje odgovorila je da se sve odluke temelje na međunarodnim standardima izbjegličkog prava te da je udio ruskih državljana kojima se odobrava azil u skladu s prosjekom EU-a. Rusko veleposlanstvo u Londonu nije odgovorilo na BBC-jev zahtjev za komentar.

Organizacija Anastazije Burakove navodi da je u kolovozu primila deset puta više zahtjeva za pomoć pri odlasku iz Rusije nego u svibnju.