ZAGREBAČKA GRADSKA IMOVINA

Bespravno u stanovima uz zaštićenu najamninu

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 10.04.2010 11:27
  • Objavljeno 10.04.2010 u 11:27
fodor_radeljak

fodor_radeljak

Izvor: tportal.hr / Autor: Hrvoje Sommer/tportal.hr/Pixell

Više od dvije tisuće ili, preciznije, 2.138 zagrebačkih gradskih stanova bespravno je useljeno i više od deset godina traje pravna bitka između Grada i ljudi koji su njima. Na ilegalne useljenike u gradsku imovinu upozorio je na posljednjoj sjednici Gradske skupštine SDP-ov zastupnik Dan Špicer nakon što je brojku u izvještaju iznio gradonačelnik Milan Bandić

Ta brojka je već neko vrijeme dostupna na internetskim stranicama i, kako doznajemo, ažurira se kvartalno. Među brojnim, javnosti nepoznatim licima, našle su se i poznate face, pa tako nelegalno gradsku imovinu, što nam je potvrđeno i Gradskom uredu za imovinsko-pravne odnose, koriste poduzetnik Josip Radeljak, voditelj Mirko Fodor, glumica Mija Begović, novinari Anita Malenica i Dan Figenwald, bivši konzul RH u Mostaru Ćiro Grubišić i brojni drugi, a ima i pojedinaca koji su u stanovima registrirali svoje tvrtke.

Svi oni (njih 2.138), bilo da su u stanove ušli udarcem noge u vrata ili uz pomoć 'drugog' ključa, koliko god to paradoksalno zvučalo, plaćaju zaštićenu najamninu u mjesečnom iznosu od 2,61 kn/m2. Na ovaj način Grad je nastojao naplatiti barem nešto dok ne dođe u posjed nekretnine. Tako, primjerice, Fodor za 147 kvadrata na Tomislavovu trgu, za stan koji je nekad koristio njegov otac, plaća mjesečni najam 383,67 kuna.

Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Na popisu je mnogo moćnih osoba - Josip Kregar

Iako iz dopisa koji smo dobili iz Grada tvrde da protiv bespravnih korisnika stanova podižu tužbe i pokreću ovršne postupke radi iseljenja, nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Josip Kregar tvrdi da ima i drukčijih primjera.

'U većem broju slučajeva radi se samo o postupku ovrhe, kod nekih je u tijeku sudski postupak, ali vjerujem da ima još i onih kod kojih ništa nije pokrenuto, pa čak i onih koji nisu registrirani.

Na popisu bespravno useljenih su mnogi ugledni i utjecajni ljudi i očito je se s takvom imovinom raspolagalo prema diskreciji i prema nejasnim kriterijima. Dati nekom stan veliki je izvor moći, a još je veći odlučiti slobodnom ocjenom pokrenuti ili ne postupak iseljenja', tvrdi Kregar.

Broj nelegalnih useljenika u stanove za Kregara je ključan za razumijevanje problema.

'On znači da se ne radi o izuzetnoj praksi, već redovitom stvaranju kruga klijenata koji su najposlušnija potpora onima u gradu koji su te stanove dijelili. Istina, u većem broju slučajeva radilo se i o nasilnom upadu, no rijetko o slučajnom upadu, već prema dobroj informaciji gdje je prazan stan. To najbolje pokazuje slučaj kriminalnog i lažnog prodavanja stanova otkriven prošle godine', ističe nezavisni zastupnik.

Prema njegovu mišljenju, pod hitno treba izvršiti reviziju cijelog fonda te usporediti različite registre u kojima se vodi imovina grada.

'Nevjerojatan je podatak da je postupak utvrđivanja i uknjižbe imovine počeo pred više od deset godina, a da nije ni blizu kraju', ističe Kregar i dodaje da je veliki broj bespravno useljenih gradskih stanova rezultat je dugogodišnjeg nemara u vođenju evidencija i korištenja gradske imovine. Svemu je, kaže, pogodovao i nered u evidenciji zemljišnih knjiga i vlasništva.

Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Izvor: Cropix / Autor: Elvir Tabakovic / CROPIX

Sudovi otežavaju posao - Ninoslava Zeković

Iz Grada, u dopisu koji potpisuje pročelnica gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose i imovinu grada Ninoslava Zeković, ističu da im posao dodatno otežavaju, u slučajevima za stanove koji su u imovini Grada, a oduzeti su za vrijeme Jugoslavije, sudovi koji im 'uskraćuju aktivnu legitimaciju za pokretanje i vođenje postupaka radi iseljenja'.

Kako se gradska blagajna puni slabije od očekivanog i sve je vidljivije da će rebalans proračuna biti nužnost, ima i onih koji zagovaraju prodaju gradskih stambenih nekretnina.

'Nisam zagovornik rasprodaje obiteljskoga srebra, ali prema procjeni, na osnovu 299 stanova za koje je procjenu napravio Grad, mi bismo za 2.100 stanova mogli dobiti 1,1 milijardu kuna. Mišljenja sam da bi stanove na periferiji trebalo rasprodati, a one u centru grada iznajmljivati po tržišnoj osnovi. Grad je još 2007. godine donio odluku o prodaji stanova, ali na tome je ostalo', ističe Špicer.

Kregar pak smatra da, onoga trenutka kada se pravni sporovi završe i kada papiri budu jedan kroz jedan, stanove treba prodati prema tržišnim uvjetima, ali ne onima koji su bespravno u njima.

'Ovoga trenutka nije vrijeme za prodaju ni onih stanova koji se mogu prodati i mislim da je puno povoljnije da ih damo u najam', zaključio je Kregar.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi