No robot nije pobijedio Bolta trčeći poput njega - niti poput bilo kojeg čovjeka, kažu stručnjaci za sportsku znanost. U svojoj posljednjoj i najbržoj utrci, kineski humanoid Tiangong Ultra pretrčao je 100 metara za 8,64 sekunde, uvjerljivo nadmašivši Boltov svjetski rekord od 9,58 sekundi. To znači da je robot trčao prosječnom brzinom od gotovo 42 kilometra na sat.

'Riječ je o iznimnom tehnološkom napretku: humanoidni roboti mogu održavati ravnotežu i sprintati brzinom koju ljudi više ne mogu pratiti', rekao je Jung Moon-hyun, profesor sportske znanosti na južnokorejskom Nacionalnom sveučilištu Chungnam. No razlike između Boltove pomno proučavane rekordne utrke iz 2009. u Berlinu i utrka humanoidnog robota u Pekingu pokazuju i snagu robota i područja u kojima još uvijek zaostaju, poput donošenja odluka i percepcije, ističu drugi stručnjaci.

Uzmimo za primjer start. Bolt je u Berlinu izletio iz startnih blokova uz munjevito vrijeme reakcije od 0,146 sekundi. Startni blokovi omogućuju sprinterima da na početku utrke proizvedu horizontalnu silu potrebnu za ubrzavanje. Tiangong, nasuprot tome, kreće iz nezgrapnog, uspravnog položaja. U svojoj prvoj rekordnoj utrci čekao je gotovo cijelu sekundu prije nego što se pokrenuo jer, čini se, nije registrirao signal za start.

'Kad bi mogli koristiti startne blokove, mislim da bi mogli biti mnogo brži', rekao je Iain Hunter, profesor kineziologije na Sveučilištu Brigham Young i stručnjak za sportsku znanost pri američkom atletskom savezu. Hunter procjenjuje da bi Bolt do oznake od pet metara stigao gotovo dvije sekunde prije Tiangonga. No tada do izražaja počinju dolaziti prednosti robota.

Redizajnirani dijelovi trupa i struka

Proizvođač Tiangonga Ultra objavio je da je redizajnirao dijelove njegova trupa i struka kako bi smanjio težinu i količinu energije potrebnu za pokretanje tijela tijekom trčanja. Poboljšani su i motori robota, raspon pokreta i upravljački softver, rekao je Guo Yijie, voditelj u odjelu za inovacije humanoidnih robota. Rezultat je gotovo nadljudska frekvencija kraćih koraka. Bolt je 100 metara pretrčao u 41 koraku. Čini se da je Tiangong u svojoj prvoj rekordnoj utrci napravio više od 50 koraka, ali oni su bili znatno brži od Boltovih, pokazuje Reutersova analiza snimke utrke.

Park Suhan, profesor robotike na južnokorejskom Sveučilištu Kwangwoon, rekao je da način kretanja robota, čini se, više proizlazi iz onoga za što su njegovi motori najpogodniji nego iz pokušaja oponašanja ljudskog sprinta. Parunchaya Jamkrajang, stručnjakinja za sportsku znanost s tajlandskog Sveučilišta Mahidol, kaže da bi kraći i isprekidaniji koraci robotima mogli pomagati u održavanju ravnoteže. "Pokušavaju povećati brzinu, ali ako korak postane predug, past će“, rekla je.

Ljudi snagu potrebnu za sprint proizvode radom mišića i tetiva preko fleksibilnih zglobova. Gležnjevi, koljena i kukovi apsorbiraju silu te dio te energije vraćaju pri svakom koraku. Roboti snagu brže proizvode pomoću elektromotora i prijenosnih mehanizama, rekao je Park Hae-won, profesor na južnokorejskom KAIST-u i voditelj tamošnjeg laboratorija za humanoidne robote. 'Elektromotor jednostavno proizvodi rotaciju. Ne mora se stezati i istezati poput mišića. Možete ga jednostavno pričvrstiti na zglob.'

Čak se i vrhunski sprinteri počinju umarati i usporavati u posljednjih 20 metara zbog neuromuskularnog zamora, rekao je Matt Bundle, stručnjak za biomehaniku sa Sveučilišta Montana. Čini se da Tiangong ne usporava. 'Budući da robot nema takva ograničenja', rekao je, 'može jednostavno nastaviti.'

Snimka utrke pokazuje da Tiangong zadržava najveću brzinu sve do završnice svoje prve rekordne utrke - nakon čega se zabija u obloženi zid na kraju staze. 'Ništa nam ne vrijedi ako možemo postići veliku maksimalnu brzinu, a na kraju završimo kao hrpa polomljenih kostiju zato što se ne možemo zaustaviti', rekao je Bundle. Jamkrajang se složila, istaknuvši da bi roboti sposobni bolje mijenjati smjer i samostalno donositi odluke u budućnosti predstavljali veći napredak od pukog povećanja brzine. 'Promijeniti smjer ili tijekom trčanja donijeti odluku poput: 'Neću se zabiti u ovo', zatim usporiti i smanjiti brzinu robota, to još nismo vidjeli.'