Inženjeri i studenti Pomorskog i Tehničkog fakulteta u Rijeci izradili su prvo hrvatsko autonomno plovilo. Ime je dobilo po čuvenom izumitelju Faustu Vrančiću.

U radionici Torpedo nastalo je plovilo od karbona, s kokpitom od stakloplastike dužine 210 i širine 135 centimetara te dva elektromotora. Radna mu je brzina pet čvorova, ali može 'potegnuti' i dvostruko brže.

'Ono što je bitno je da komunicira preko 4G mreže, osam sati autonomije, upravlja se ili preko joysticka ili zadane lokacije gdje on prati ako se izgubi signal, potroši baterija, i za taj dio smo se pobrinuli preko našeg web sučelja, gdje možemo vidjeti upravljanje plovila', rekao je za HRT razvojni inženjer Karlo Džafić.

Otkrivanje pomorskih prekršaja

Na plovilu se nalaze sonari koji služe za mapiranje podmorja i detekciju potencijalnih onečišćenja, zbog čega bi ga mogli koristiti znanstvenici i ekolozi. Može poslužiti i lučkim upravama, kapetanijama i pomorskoj policiji za nadzor luka i plovila.

'Opremljeno je različitim kamerama koje mogu detektirati određene nautičke prekršaje, prekoračenja brzine u plivačkim zonama, može snimati plovila, njihove tablice, registarske oznake u slučaju da su napravljeni prekršaji. Testiramo ga i pokušavamo riješiti administrativne i birokracijske probleme da takva plovila mogu ploviti Jadranom', objasnio je inženjer brodogradnje Ljubomir Pozder.

Ovakve pomorske naprave u svijetu nisu novost, ali u Hrvatskoj jesu, zajedno s tehnologijama koje su ovdje po prvi put upotrijebljene.

'Ono što je nadogradnja na ovom plovilu su moderne tehnologije prepoznavanja stanja mora, računalnog vida, obrade podataka, ono što možemo svesti pod nazivnik umjetne inteligencije, naglasio je Goran Vukelić s Pomorskog fakulteta u Rijeci, dok je Džafić dodao: 'Ima jako puno stvari koje ni sami ne znamo, ali to je prilika da razvijamo nove vještine, od programiranja do elektrotehnike, još veća čar je da doma radimo na tome'.

Stiže naprednija verzija

Inače, prvo autonomno plovilo domaće proizvodnje nastalo je u sklopu projekta InnovaMare Hrvatske gospodarske komore, uz podršku Sveučilišta u Rijeci. U izgradnju Fausta utrošeno je gotovo 200 tisuća eura. Riječki inženjeri nadaju se masovnijoj proizvodnji i izlasku na tržište, a Faust bi već sljedeće godine trebao dobiti unaprijeđenu verziju.

'Mi se trudimo već dugi niz godina. Imamo i udrugu koja radi promociju brodograđevnih projekata. Trudimo se biti u korak s novim tehnologijama. Ovo je samo jedan primjer da se može s malo hrabrosti i novca izaći na tržište', zaključuje Pozder.