Projekt bi mogao produbiti poznavanje ljudske genetike i bolesti te razviti terapije za trenutno neizlječive bolesti. Također bi mogao poslužiti za izradu biološkog oružja, hibrida, mutanata i genetski modificiranih ljudi
Znanstvenici u Ujedinjenom Kraljevstvu pokrenuli su revolucionarni i ujedno kontroverzni projekt kojem je cilj stvoriti sintetske dijelove ljudske DNK, a potencijalno i cijeli sintetski ljudski kromosom. Riječ je o prvom takvom pokušaju u svijetu, piše Independent.
Projekt je pokrenut zahvaljujući 10 milijuna funti iz britanske medicinske zaklade Wellcome Trust, a predvodi ga profesor Jason Chin iz Instituta za generativnu biologiju s Instituta za tehnologiju Ellison i Sveučilišta Oxford, u suradnji s timovima sa sveučilišta Cambridge, Kent, Manchester, Oxford i Imperial College London.
'Naš DNK određuje tko smo i kako naša tijela funkcioniraju', rekao je Michael Dunn iz Wellcomea. 'Kroz stvaranje alata za sintezu ljudskog genoma, odgovorit ćemo na pitanja o zdravlju i bolestima na koja trenutačno nemamo odgovore.'
vezane vijesti
Cilj: Sintetski ljudski kromosom
U sljedećih pet do deset godina znanstvenici planiraju izgraditi prvi sintetski ljudski kromosom, strukturu u svakoj stanici koja sadrži gene odgovorne za naš razvoj, rast, oporavak i održavanje tijela. Projekt bi mogao omogućiti dubinsko razumijevanje ljudske genetike i bolesti, razvoj terapija za trenutno neizlječive bolesti te primjenu stečenog znanja u poljoprivredi, primjerice kroz stvaranje kultura otpornijih na klimatske promjene.
Znanstvenici naglašavaju da se neće pokušavati stvoriti sintetski organizam ili 'umjetni život' - rad će se odvijati isključivo u epruvetama i Petrijevim zdjelicama. No, kritičari upozoravaju na moguće zloupotrebe ove tehnologije. 'Duh je pušten iz boce', upozorio je prof. Bill Earnshaw, genetičar sa Sveučilišta u Edinburghu. 'Ako netko tko ima pristup odgovarajućoj opremi odluči sintetizirati bilo što, nećemo ih moći zaustaviti.'
Postoji strah da bi se istraživanje moglo zloupotrijebiti za stvaranje biološkog oružja, modificiranih ljudi ili čak hibridnih bića s ljudskim DNK.
Paralelno s biološkim istraživanjem, vodit će se i projekt iz društvenih znanosti pod vodstvom prof. Joy Zhang sa Sveučilišta Kent. Cilj je prikupiti mišljenja javnosti, stručnjaka i znanstvenika o tehnologiji, njezinoj korisnosti, ali i etičkim pitanjima koje otvara.
'Želimo znati kako ljudi doživljavaju ovu tehnologiju, koje koristi vide, ali i koje zabrinutosti imaju', kazala je Zhang. Projekt se smatra jednim od najambicioznijih i najosjetljivijih u modernoj biologiji, s potencijalom da promijeni medicinu, ali i izazove duboke etičke i filozofske rasprave o granicama znanstvene intervencije u ljudski život.
