Sve je započelo kao beznačajan titraj na noćnom nebu, no nakon detaljnijih promatranja astronomi su zaključili da je riječ o najvećoj eksploziji koju smo ikad vidjeli, uzrokovanoj divovskim oblakom plina koji usisava supermasivna crna rupa. Vatrena stihija udaljena osam milijardi svjetlosnih godina od nas deset je puta svjetlija od bilo koje supernove te traje dulje od tri godine, čime je dobila status najenergičnije snimljene eksplozije.

'Prvih godinu dana nismo je ni zamjećivali - i onda je narasla', rekao je dr. Philip Wiseman, astronom na Sveučilištu Southampton, voditelj promatranja. Tek su naknadna promatranja otkrila koliko je eksplozija zapravo udaljena, što je znanstvenicima dalo jako dobru ideju o njezinoj nevjerojatnoj veličini.

'Izračunali smo da je vatrena kugla sto puta veća od Sunčevog sustava te sa svjetlinom koja je dva trilijuna svjetlija od Sunčeve. Ovaj je događaj tijekom tri godine izbacio oko sto puta više energije nego što ju je Sunce izbacilo tijekom svojeg postojanja.'

Znanstvenici su uvjereni da je ova eksplozija, pod imenom AT2021lwx, rezultat ogromnog oblaka plina koji je vjerojatno tisućama puta veći od našeg Sunca, a koji je upao u supermasivnu crnu rupu. Oblak plina možda je došao od prašnjavog prstena koji obično okružuje crne rupe.

AT2021lwx nije najblistaviji fenomen ikad snimljen. Znanstvenici su uspjeli uhvatiti izbijanje gama-zraka, pod imenom GRB 221009A, no taj je bljesak trajao svega nekoliko minuta. Usporedbe radi, eksplozija o kojoj je ovdje riječ traje već nekoliko godina, što znači da je količina ispuštene energije puno veća.

Godine 2020. zabilježio ju je Zwicky Transient Facility u Kaliforniji, čiji je zadatak promatrati noćno nebo te tražiti nagla povećanja svjetline koja se povezuju s kozmičkim događanjima poput supernova ili prolazećih asteroida i kometa. Događaj se, piše Guardian, na početku nije isticao, no naknadna su promatranja dozvolila izračun udaljenosti, nakon čega su astronomi shvatili da su snimili nešto zbilja masivno.

'Kad sam timu rekao brojke, ostali su zapanjeni', rekao je Wiseman. 'Nakon što smo shvatili koliko je to blještavo, modali smo pronaći način na koji objasniti tu eksploziju.' Ona nije mogla biti supernova, što znači da su znanstvenici morali smisliti drugi scenarij za njezin nastanak - zvijezdu koja je došla preblizu crnoj rupi, nakon čega bi dio nje bio progutan, a dio razvučen u blještav disk, fenomen poznat kao događaj plimnog poremećaja.

'Simulacije su implicirale da bi zvijezda trebala biti 15 puta masivnija od Sunca, što je jako rijetka pojava, pa smo se složili oko toga da je uzrok vjerojatno oblak plina', rekao je Wiseman.

Supermasivne crne rupe obično su okružene prstenom plina i prašine, stoga autori pretpostavljaju da je dio tog materijala vjerojatno završio u sudaru galaksija te je poslan prema crnoj rupi. Dok se približavao horizontu događaja, vjerojatno je počeo emitirati masivnu količinu svjetla i topline, osvijetlivši dio kozmičkog donuta zagrijavanjem do 12 ili 13.000 Celzijevih stupnjeva.