NASA traži rješenja za problem statičkog elektriciteta koji bi tijekom budućih misija na Mjesec mogao ugroziti astronaute, svemirska odijela i ključnu opremu. Agencija je pokrenula natječaj Lunar Grounding Challenge, vrijedan 150.000 dolara, s ciljem pronalaska načina za sigurno pražnjenje električnog naboja astronauta prije njihova povratka u letjelicu. Rok za prijavu rješenja je 15. siječnja.

NASA planira ponovno spustiti astronaute na Mjesec tijekom misija Artemis 4 ili Artemis 5, potencijalno već 2028. godine. To bi bilo prvo ljudsko slijetanje na Mjesec nakon misije Apollo 17 iz 1972. godine.

Opasnost od električnog pražnjenja

Prema NASA-inim simulacijama, na svemirskim odijelima se zbog triboelektričnog efetka, prijenosa naboja pri dodiru i trenju različitih materijala i interakcije s plazmom u okolini može nakupljati električni naboj. Problem je osobito izražen pri ulasku u Mjesečevu sjenu i područja kratera u koja Sunčeva svjetlost nikad ne dopire.

U takvim uvjetima astronautovo odijelo može akumulirati višak elektrona i postati snažno negativno nabijeno. Kada se astronaut vrati do letjelice koji može imati blago pozitivan naboj, razlika u električnom potencijalu mogla bi izazvati naglo pražnjenje.

NASA upozorava da takvi električni lukovi mogu oštetiti svemirsko odijelo, izazvati električni udar ili zapaliti požar u letjelici ispunjenoj kisikom. Slični problemi s električnim nabojem zabilježeni su i u simulacijama svemirskih misija na Zemlji.

Rješenje mora izdržati ekstremne uvjete

NASA traži sustav koji bi mogao kontrolirano odvesti električni naboj s astronauta i njegova odijela prije nego što dodirne lander. Uređaj mora biti lagan, kompaktan i energetski učinkovit te pouzdano raditi unatoč velikim temperaturnim promjenama na Mjesečevoj površini.

Osim toga, rješenje mora podržavati do četiri svemirske šetnje tijekom razdoblja od najviše deset dana.

Dodatni izazov predstavlja Mjesečeva prašina. Lebdeće čestice i naslage na odijelima mogu povećati udaljenost preko koje električni luk može preskočiti, pa iskra može nastati i između površina koje bi u čistom vakuumu bile dovoljno udaljene da se to ne dogodi. Sustav zato mora spriječiti naglo pražnjenje koje bi moglo zahvatiti vanjski zaštitni sloj odijela ili samu letjelicu.

Natječaj će se odvijati u nekoliko faza: od početnog koncepta, preko dorade rješenja uz povratne informacije stručnih ocjenjivača, do konačnog odabira. NASA zasad nije objavila kada bi odabrana tehnologija mogla biti spremna za uporabu na Mjesecu, piše Space.

Problem će postati još važniji ako se ostvare planovi za dugoročnu ljudsku prisutnost na Mjesecu. NASA namjerava tijekom 2030-ih razviti mjesečevu bazu koja bi omogućila dulje boravke astronauta i zahtjevnije misije.