Prošlo je 27 godina od odlaska Kreše Ćosića, jednog od najvećih svih vremena: Za mene košarka nije bila izvor prihoda, zarade ni slave, nego…

Tako je i Hrvatski košarkaški savez objavio članak '27 godina od odlaska Kreše Ćosića' u kojem se prisjećaju jedinstvene karijere i svega što je iza sebe ostavio Krešo Ćosić za kojeg su mnogi govorili kako je kao igrač te kao trener bio - ispred svog vremena.

Tako u objavi HKS-a piše:

'Svakog 25. svibnja obilježavamo tužnu godišnjicu dana kada nas je doista prerano, u tek 47. godini, napustio veliki Krešimir Ćosić, košarkaška legenda svjetskih razmjera. No, taj dan ne prepuštamo samo sjeti, već i slavimo život. Jedinstven život istinskog velikana koji je uvijek i oduvijek išao svojim putem.

Kao četrnaestogodišnjaku mu je, primjerice, liječnik zbog slabe građe rekao da jednostavno nije za igru, a on je nastavio na vlastitu odgovornost i upisao se u svjetsku povijest.

Kao igrač je osvojio 14 odličja sa svjetskih i europskih prvenstava te Olimpijskih igara, što uključuje dva zlatna odličja sa SP-a, tri s EP-a i olimpijsko zlato s Igara u Moskvi 1980. Sedam godina zaredom je biran u prvu petorku Europe, dugo godina sloveći kao najbolji europski igrač na poziciji centra. Centra koji je zapravo mogao uskočiti na sve pozicije i tu mu nije bilo ravna. O trenerskom uspjehu dovoljno svjedoči činjenica da je pod njegovim vodstvom jugoslavenska reprezentacija osvojila broncu na Svjetskom prvenstvu 1986. i Europskom prvenstvu 1987.

O tome kako je Ćosić shvaćao život, kako je gledao na sve te uspjehe, svjedoče upravo njegove riječi:

'Za mene košarka nije bila izvor prihoda, zarade ni slave, nego poticaj za razmišljanje. Razmišljanjem o košarci učio sam o vjeri i životu te ih povezivao; za mene je sve to bila jedna cjelina', citat je iz autobiografije Krešimira Ćosića 'Igraj, vjeruj, živi.'

1996. godine Krešo Ćosić je posthumno primljen u prestižnu košarkašku Kuću slavnih u Springfieldu (Basketball Hall of Fame) i to kao tek treći ne-Amerikanac u povijesti, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.

Danas prelijepa sportska dvorana u Zadru na Višnjiku nosi njegovo ime, a umirovljen ponosno sa svoda visi Krešin dres s brojem 11. Ulice Krešimira Ćosića nalazimo u Zadru i Vukovaru, a u Zagrebu se na Trgu Krešimira Ćosića nalazi kultni Dom sportova.

Hrvatski se košarkaški kup također od 1998. godine okitio njegovim imenom, a Sportske Novosti su ga 1996. godine proglasile najboljim sportašem svih vremena'.

I zaista, kada se pogleda što je iza sebe ostavio Krešo Ćosić najkraći zaključak bi bio – neizbrisiv trag.

A ono što će ostati vječno pitanje na koje zapravo nema točnog odgovora, a to je tko je zapravo najbolji hrvatski košaraš svih vremena? Za neke je to upravo ostavio Krešo Ćosić, za druge Dražen Petrović, a za one malo mlađe Toni Kukoč. No, jedno je sigurno. Takvi igrači rađaju se jako rijetko.