Ivan Leko priredio je senzaciju na San Siru, a koliko je njegova pobjeda odjeknula u Italiji, najbolje pokazuje ono što je nakon utakmice objavio sam Inter. Talijanski velikan, koji je pred svojim navijačima primio čak četiri gola od Club Bruggea i izgubio 3:4, na službenoj je stranici detaljno analizirao poraz. Pritom je posebno izdvojio taktičku organizaciju momčadi hrvatskog trenera i način na koji je Leko uspio iznenaditi domaćina.
Club Brugge u drugom je kolu Lige prvaka ostvario jednu od najvećih pobjeda u svojoj novijoj europskoj povijesti. Belgijska momčad slavila je na San Siru 4:3, a apsolutni junak utakmice bio je Nicolò Tresoldi, koji je postigao tri pogotka. Četvrti je dodao Romeo Vermant, dok su za Inter dvaput zabili Lautaro Martínez i jednom Ange-Yoan Bonny.
No dok su talijanski mediji nakon utakmice uglavnom analizirali katastrofalne pogreške Interove obrane i veliku večer mladog napadača Bruggea, službena stranica milanskog kluba ponudila je nešto drukčiji pogled.
U središtu pozornosti našao se upravo Leko i način na koji je postavio svoju momčad.
Inter detaljno opisao Lekinu taktičku zamisao
'Inter je dobro otvorio utakmicu, agresivno napao suparnika, ali se potom našao zarobljen u izvrsnoj organizaciji Club Bruggea', stoji u službenom izvještaju talijanskog kluba.
Inter pritom priznaje da su Belgijci znali izdržati početni pritisak, a zatim iskoristiti trenutke u kojima bi domaćini smanjili intenzitet igre.
Posebno je zanimljiv dio analize u kojem se objašnjava kako je Leko mijenjao raspored svojih igrača tijekom utakmice.
'Lekinih početnih 4-5-1 zapravo je bio dinamičan sustav 4-2-3-1, s brojnim uključivanjima veznih igrača u napad', navodi Inter.
Talijanski klub posebno je izdvojio dvojicu nogometaša koji su imali važnu ulogu u takvoj organizaciji igre.
Prvi je Hugo Vetlesen, čiju su pokretljivost i pravodobna uključivanja u napad posebno naglasili. Drugi je iskusni Hans Vanaken, koji se kretao iza Tresoldija i povezivao vezni red s napadom.
Upravo su takva kretanja stvarala probleme Interovoj obrani, koja nije uspijevala uspostaviti potpunu kontrolu nad utakmicom.
Leko je, dakle, na San Siru pokazao da njegova momčad može biti organizirana u obrani, ali i iznimno opasna kada osvoji loptu i krene prema suparničkim vratima.
Znali su što ih čeka, ali nisu pronašli rješenje
Još je zanimljivije što je Inter uoči utakmice na službenoj stranici objavio opširnu analizu Club Bruggea.
U njoj je upozorio upravo na ono što će se kasnije pokazati presudnim.
Talijani su Lekinu momčad opisali kao mladu, poduzetnu i taktički jasno profiliranu, istaknuvši da hrvatski trener preferira sustav 4-2-3-1, koji se u pojedinim fazama može pretvoriti u 4-3-3.
Posebno su naglasili opasnost s krilnih pozicija, sposobnost belgijskih igrača da stvaraju brojčanu prednost i uključivanja veznjaka u završnicu napada.
Inter je, dakle, dobro znao kakav nogomet igra Lekina momčad.
No jedno je prepoznati suparnikove prednosti u pripremi utakmice, a nešto sasvim drugo zaustaviti ih na terenu.
Club Brugge je na San Siru pokazao upravo ono na što su Talijani upozoravali. Brzim prijelazima iz obrane u napad, okomitim dodavanjima i pravodobnim utrčavanjima iza domaće obrane stvarao je prilike koje je Inter teško kontrolirao.
Posebno je opasan bio Carlos Forbs, čija je brzina predstavljala stalnu prijetnju Interovim braničima.
Upravo je nakon jednog njegova prodora izboren kazneni udarac iz kojeg je Tresoldi u 30. minuti doveo goste u vodstvo.
U nastavku je Forbs ponovno sudjelovao u akcijama koje su završavale pogocima, a Interova obrana sve je teže pronalazila odgovor na napade belgijske momčadi.
Leko nije odustao od svoje filozofije
Pobjeda u Milanu dobiva dodatnu težinu kada se prisjetimo Lekinih riječi uoči utakmice.
Hrvatski trener tada je otvoreno priznao da iznimno cijeni Inter, ali je istodobno naglasio da nema namjeru odustati od načina igre koji je izgradio u Club Bruggeu.
Najavio je hrabru momčad koja će pokušati pobijediti, ali i dovoljno pametnu da prepozna trenutke u kojima treba biti oprezna.
Upravo se takav pristup pokazao uspješnim.
Inter je imao razdoblja dominacije, stvarao prilike i dvaput se vraćao u utakmicu, ali Leko je svaki put pronalazio način da njegova momčad ponovno zaprijeti.
Nakon svega, možda je najzanimljivije upravo to što je poraženi talijanski velikan u vlastitom izvještaju morao istaknuti kvalitetu organizacije belgijske momčadi.
Leko je na San Siru ostvario pobjedu koja će se dugo pamtiti, ali i dobio svojevrsno priznanje od samog suparnika.
Inter je znao kakav nogomet igra Club Brugge, znao je koje su njegove najveće prednosti i na što mora posebno paziti.
I svejedno je primio četiri gola.
