Ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) posvetio je filmu 'Svadba' opširnu analizu, ističući kako je riječ o rijetkom fenomenu koji istodobno obara rekorde i otvara prostor za društveni komentar.

Brojke koje su zaintrigirale i njemačke analitičare

Još prije službene premijere prodano je više od 40 tisuća ulaznica, što je presedan u domaćoj distribuciji. U svega nekoliko tjedana film je premašio pola milijuna gledatelja i time sustigao dugogodišnji rekord koji je držao 'Titanic'.

FAZ uspoređuje te brojke s njemačkim tržištem: kada bi se isti omjer preslikao na Njemačku, govorili bismo o hitu s oko 12 milijuna gledatelja. Posljednji put takav interes viđen je početkom 2000-ih, u eri naslova poput Harry Potter i Kamen mudraca i Gospodar prstenova: Prstenova družina – i to tijekom cijelog prikazivanja, a ne u kratkom razdoblju.

Smijeh kao način suočavanja

Podsjetim, u središtu priče je jednostavna, ali eksplozivna premisa: Hrvatica i Srbin uskoro će postati roditelji, a obitelji se susreću u okruženju punom predrasuda i stereotipa. Iz tog sudara nastaje niz komičnih situacija koje, ističe njemački kritičar, precizno pogađaju živac publike.

Film otvoreno ismijava nacionalne klišeje - i jedne i druge. Upravo ta ravnoteža, smatraju njemački novinari, omogućila je gledateljima da u humoru prepoznaju i vlastite zablude.

Iako u filmu nastupa niz poznatih glumaca, uključujući Dragana Bjelogrlića, FAZ naglašava da sama imena ne bi bila dovoljna za ovakav uspjeh. List piše da se masovna posjećenost ne može svesti samo na marketing ili pristupačan humor, već da je riječ o pravom fenomenu.

Beč kao regionalno središte

Inače, uspjeh se nije zaustavio na hrvatskim kinima. Film bilježi snažnu gledanost u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a ukupna regionalna prodaja premašila je milijun ulaznica. Posebno se izdvaja Beč, koji FAZ opisuje kao 'glavni grad Balkana'. Tijekom jednog vikenda ondje je organizirano 12 projekcija, a sve su rasprodane u rekordnom roku.

Između prošlosti i sadašnjosti

Autor analize zaključuje kako će se još raspravljati o tome što publika zapravo poručuje masovnim odlaskom u kina. Jugoslavija kao politički projekt odavno je prošlost, no kulturni prostor u kojem se bez jezičnih barijera dijeli isti humor i razumiju iste reference očito i dalje postoji.

'Vjerojatno će se u regiji mnogo nagađati o poruci koju ta publika šalje. Ta poruka vjerojatno nije tako jasna kao što sugeriraju brojke s blagajni. Ipak, prvi zaključak može biti sljedeći: Jugoslavija više ne postoji i nema razloga prolijevati suze za tom diktaturom. No ‘Jugosfera’ - kulturni prostor u kojem se ljudi mogu smijati istim predrasudama bez jezičnih barijera i prepoznati vlastite predrasude u predrasudama drugih - živa je. Možda življa nego ikad', ističe Frankfurter Allgemeine Zeitungu.