Nakon što smo svjedočili jednoj od najvećih pljački našeg vremena, u kojoj je ukradena i posebna tijara, zapitali smo se je li zapravo riječ o 'najvećoj pljački našeg vremena'! Da, činjenica da se u tek sedam minuta uspjelo ući u muzej te ukrasti tako vrijednu imovinu zbilja je impresivna, no ovi 'pariški kradljivci' imali su od koga i učiti.

Francuska ministrica unutarnjih poslova Lauren Nuñez izjavila je da ukradeni predmeti imaju 'neizmjernu vrijednost baštine', a Chris Marinello, izvršni direktor tvrtke Art Recovery International, rekao je za BBC da se 'trenutno vodi utrka' za povratom neprocjenjivih dragulja.

Zlatni WC u palači Blenheim

Zvuči kao scena iz filmskog hita o britanskoj aristokraciji, ali stvarno se dogodilo!

Obiteljsko sjedište vojvoda od Marlborougha i rodno mjesto Winstona Churchilla, veličanstvena palača Blenheim, 2019. godine postalo je poprište jedne od najbizarnijih pljački stoljeća. Michael Jones odlučio je maljem razbiti prozor imanja iz 18. stoljeća i pobjegao s plijenom koji je sve ostavio bez riječi: zlatnim WC‑om.

Djelo Talijana Maurizija Cattelana, nazvano 'Amerika', procijenjeno je na pet milijuna funti i zamišljeno je kao satirična poruka o pohlepi i luksuzu. Ironično, završilo je kao savršena alegorija kapitalizma – ukradeno, rastopljeno i, prema svemu sudeći, isprano iz povijesti.

'Odbjegla' Mona Lisa

Leonardov portret žene s tajanstvenim osmijehom možda nikada ne bi postao svjetska senzacija da nije bilo – pljačke.

Godine 1911. iz pariškog Louvrea nestala je La Gioconda, a lopov nije bio profesionalac, već bivši zaposlenik muzeja Vincenzo Peruggia. Naime on je uzeo remek‑djelo staro četiri stoljeća, pažljivo ga sakrio pod kaput i jednostavno išetao iz muzeja, ravno na Rue de Rivoli.

Kad je Mona Lisa dvije godine kasnije nađena u Firenci, već je bila globalna ikona – i to zahvaljujući krađi koja ju je proslavila više nego sam Da Vinci.

Van Goghovi 'nestali krumpiri'

U amsterdamskom gradskom Muzeju Van Gogha odigrala se pljačka dostojna filmskog scenarija.

Lopovi su te noći iznijeli čak 20 slika, procijenjene ukupne vrijednosti oko pola milijarde dolara, a među njima i Van Goghovo remek-djelo 'Ljudi koji jedu krumpir'. Vijest je odjeknula svijetom, a govorilo se o najvećoj pljački umjetnina svih vremena.

No spektakl je kratko trajao: nekoliko sati kasnije potraga je završila te je policija pronašla sve ukradene slike u napuštenom automobilu nedaleko od muzeja.

Slučaj antverpenskih dijamanata

Još jedna 'pljačka stoljeća' dogodila se u Antwerpenu, u samom srcu Dijamantske četvrti.

Tamo su, dva kata ispod zemlje, čuvani dijamanti, zlato i dragulji iza najsofisticiranijih sigurnosnih mjera – od infracrvenih senzora i magnetskog polja do brave sa 100 milijuna mogućih kombinacija.

No to nije spriječilo Leonarda Notarbartola, koji je tri godine iznajmljivao ured u zgradi i pedantno planirao zločin. Lak za kosu, aluminijska ploča i skrivene kamere postali su mu saveznici u savršenoj krađi, a sa svojom je ekipom uspio izvesti posao vrijedan 100 milijuna dolara.

Notarbartolo je kasnije završio iza rešetaka s dijelom svoje družine.