U sve turbulentnijim vremenima, u kojima su geopolitička previranja i ratovi, ali i klimatske promjenea i hakerski napadi, ljudi bi trebali imati spremnu zalihu hrane u svojim domovima za svaki slučaj. Na to su za britanski Guardian upozorili tamošnji vodeći stručnjaci, a njihova upozorenja dolaze samo nekoliko tjedana nakon što je i sličan savjet podijelila Europska unija koja od građana traži da osiguraju osnovne zalihe za barem 72 sata
Stručnjaci ističu kako je u kriznim vremenima ključno birati dugotrajne namirnice koje se mogu jesti bez kuhanja. Zaboravite na komplicirana jela ako nestane struje ili plina, razmišljajte o grahu iz konzerve, konzerviranom povrću i ribi, rižinim krekerima i zobenim pahuljicama koje se mogu samo namočiti.
No, dodaju i jednu važnu psihološku komponentu: važno je odabrati i namirnice koje zapravo volite jesti, kao i male poslastice poput čokolade ili čipsa kako biste zadržali visok moral. Uz to, trebat će vam i voda, i to u velikim količinama, ne samo za piće, već i za osnovnu higijenu.
vezane vijesti
Podijelite hranu sa susjedima
Ipak, možda najviše iznenađuje njihov savjet da u najgorim scenarijima budete spremni podijeliti svoje zalihe sa susjedima. S obzirom na to da si mnoga kućanstva jednostavno ne mogu priuštiti stvaranje zaliha, stručnjaci upozoravaju da glad vrlo brzo dovodi do građanskih nemira.
'Da, čuvajte hranu, ali budite spremni dijeliti kako biste održali društvenu solidarnost', pojašnjava profesor Tim Lang. 'Sva teorija i iskustvo o otpornosti, bilo u ratovima ili sukobima, pokazuje da je ključno održati društvenu koheziju ako želite zadržati društveni poredak.'
Lang upozorava da britanska vlada uvelike kaska za ostatkom Europe. Dok Švicarska svojim građanima nudi detaljan kalkulator zaliha na temelju članova obitelji i alergija, a Njemačka te baltičke zemlje građanima dijele detaljne brošure o preživljavanju, britanski savjeti svode se na tek jednu rečenicu, što Lang naziva 'glupošću'.
Kako izgleda idealna smočnica za 'crne dane'?
I sam profesor Lang itekako pazi na svoju smočnicu. 'Morate razmišljati o tome da nećete imati gdje kuhati, da možda neće biti vode, a ni interneta pa nećete moći guglati savjete', kaže on. 'Morate vrlo pažljivo razmisliti o tome od čega biste mogli preživjeti tjedan ili 10 dana ako stvari postanu stvarno loše.'
Njegova se zaliha sastoji od 24 do 36 velikih staklenki graha i mnoštva suhih namirnica. 'Imamo konzerve srdela i druge ribe koje bi nam pomogle da preživimo, a uvijek imamo i puno zobi, koju možete namočiti i jesti sirovu. To je sjajna stvar za imati', otkriva Lang. Također savjetuje uzgajanje povrća ili barem začinskog bilja na prozoru, jer će malo vlasca 'osvježiti grah koji jedete četvrti ili deseti put zaredom'. Što se tiče vode, Lang naglašava da je minimum 7 do 12 litara po osobi dnevno.
Slično razmišlja i profesorica Sarah Bridle sa Sveučilišta u Yorku, koja savjetuje građanima da stvaraju zalihe namirnica koje i inače redovito konzumiraju, kako se hrana ne bi bacala kada joj istekne rok trajanja. Zanimljivo, britanski aktivist i kolumnist George Monbiot nedavno je otkrio sadržaj svoje tromjesečne zalihe za tročlanu obitelj: 25 kg riže, 15 kg suhog slanutka, 15 kg brašna za kruh, 7 kg brašna za chapati pogače, 5 kg zobenih pahuljica, šest litara biljnog ulja, paket konzerviranih rajčica te nešto orašastih plodova i suhog voća.
Na kraju, stručnjaci se slažu u jednom - osobne kućne zalihe, ma koliko skromne bile, vlastima u prvim danima krize mogu kupiti dragocjeno vrijeme.
