U Zagrebu su takvi stanovi osobito prepoznatljivi u Donjem gradu, na Medveščaku, u dijelovima Trešnjevke i Maksimira, gdje brojni interijeri i dalje čuvaju visoke stropove, dvokrilna vrata, riblju kost parket, rozete, niše i stare drvene prozore, redom detalje koji danas slove za iznimno tražene u dizajniranju interijera.

Ono što se još donedavno često doživljavalo kao nešto zastarjelo ili zahtjevno za održavanje danas se sve češće promatra kao luksuz koji prostoru daje dubinu i identitet. Upravo se ta promjena pogleda savršeno uklapa u aktualne smjerove uređenja doma za 2026., koji sve snažnije favoriziraju autentičnost, slojevitost i povratak detaljima s pričom.

Originalni detalji ponovno su postali poželjni

Ako postoji jedan detalj koji se posebno vraća u interijere, onda su to izvorni arhitektonski elementi, ponajprije parket, ukrasne lajsne i štukature. Umjesto potpunog 'brisanja' starog identiteta prostora, sve je više dizajnera i vlasnika stanova koji upravo na tim elementima grade novi izgled doma.

To nije slučajno. Trendovi za 2026. sve se manje oslanjaju na sterilni minimalizam, a sve više na prostore koji djeluju osobno, skupljano, stvarno i toplo. U tom kontekstu stari zagrebački stanovi imaju veliku prednost jer ne moraju umjetno stvarati karakter, oni ga već imaju.

Parket više nije nešto što se skriva

Posebno se mijenja odnos prema starim drvenim podovima. Nekad su se često prekrivali laminatom, vinilom ili tepisima, a danas ih se sve češće obnavlja i ostavlja vidljivima. Prirodno drvo, pogotovo kada je položeno u klasičnim uzorcima poput riblje kosti, ponovno se doživljava kao nešto vrijedno čuvanja.

To se dobro podudara i s recentnim prognozama interijerskih trendova, prema kojima su prirodni materijali, zanatski rad i povijesne reference među najpoželjnijim smjerovima godine. Umjesto savršeno ujednačenih, 'bezličnih' površina, sve više vrijede tragovi vremena, tekstura i dojam da prostor nije nastao preko noći.

U Zagrebu upravo ti stanovi imaju najviše duše

U domaćem kontekstu to znači da stanovi s visokim stropovima, starim parketom i originalnim vratima odjednom više nisu problem koji treba 'modernizirati', nego baza na kojoj se može graditi vrlo suvremen interijer. Dovoljno je pogledati koliko se danas cijene obnovljeni gradski stanovi u kojima su zadržani ključni stari elementi, ali im je dodan pročišćeniji namještaj, bolja rasvjeta i funkcionalniji raspored.

Takvi prostori posebno dobro funkcioniraju jer spajaju dvije stvari koje ljudi trenutačno najviše traže: osjećaj autentičnosti i osjećaj doma. A upravo je to ono što novogradnja, bez obzira na praktičnost, često ne može ponuditi bez dodatnog stilskog rada.

Nije riječ o pukoj nostalgiji

Važno je i to da ovaj povratak starim detaljima nije samo stvar romantiziranja prošlosti. Riječ je o širem pomaku u uređenju doma, prema prostorima koji imaju osobnost i ne djeluju kao da su nastali iz jednog kataloga. Dizajneri sve češće ističu da ljudi žele interijere koji izgledaju promišljeno, slojevito i životno, a upravo se vintage i originalni elementi pritom nameću kao novi znak dobrog ukusa.

Drugim riječima, ono što su stare zagrebačke zgrade čuvale desetljećima danas postaje ono što se najviše traži. I zato detalj poput starog parketa ili štukature više nije nešto što se trpi, nego nešto što se spašava, obnavlja i s ponosom pokazuje.