Javnozdravstveni stručnjaci upozoravaju da će Hrvatska propustiti cilj Svjetske zdravstvene organizacije o zaustavljanju rasta debljine do 2025. godine. Trenutno više od milijun Hrvata živi s debljinom, a projekcije za 2030. godinu predviđaju da će gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac u Hrvatskoj biti pretili. Iza ovih zabrinjavajućih brojki krije se složen problem koji nadilazi zdravstveni sustav i zahtijeva sveobuhvatan društveni odgovor, od promjene prehrambenih navika i povećanja tjelesne aktivnosti do destigmatizacije osoba s debljinom i stvaranja zdravijih životnih okruženja.

U okviru nedavno pokrenute javnozdravstvene kampanje 'Ljubav je poljubac, ne hrana', Poliklinika Salvea pokrenula je edukativni podcast s ciljem osvještavanja javnosti o jednom od najvažnijih i najkompleksnijih problema današnjice – debljini. Druga epizoda u nizu okupila je istaknute stručnjake iz područja javnog zdravstva: prof. dr. sc. Sanju Musić Milanović, dr. sc. Maju Lang Morović te voditelja dr. med. Natka Becka, koji su kroz otvoren i informativan razgovor ukazali na stvarne razmjere problema, važnosti uklanjanja odgovornosti s pojedinca te nužnost sveobuhvatnog multisektorskog pristupa.

Debljina, kako su sugovornici istaknuli, nije pitanje pojedinca ni estetike, riječ je o kroničnoj, sistemskoj bolesti koja sa sobom nosi ozbiljne zdravstvene, društvene i ekonomske posljedice. Statistike su alarmantne: čak 65 % odrasle populacije u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, a među djecom od osam godina ta brojka iznosi 36,1 %. Ako se ovakav trend ne zaustavi, predviđa se da će djeca rođena 2050. godine živjeti čak tri i pol godine kraće u odnosu na generacije rođene 2020. godine.

'Višestruki ubojica u jednoj pojavi'

'Debljina je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, povezana s nizom danas najzastupljenijih, kroničnih nezaraznih bolesti – od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i tumora, do mentalnih poremećaja i hipertenzije', upozorila je prof. dr. sc. Musić Milanović. Dodala je kako čak 95 % stanovnika Hrvatske obolijeva i umire od kroničnih nezaraznih bolesti, pri čemu debljina predstavlja statistički značajan i jedini jasno utvrđen čimbenik rizika za njihov razvoj.

Unatoč tom podatku, važnost suzbijanja debljine još uvijek nije dovoljno prepoznata, a glavni odraz njezinog utjecaja je upravo i podatak da zaustavljanjem rasta prekomjerne tjelesne mase do 2050. godine možemo spriječiti čak pola milijuna slučajeva kroničnih nezaraznih bolesti.

Iako se o debljini govori već desetljećima, Svjetska zdravstvena organizacija je 2022. godine službeno prepoznala debljinu kao zasebnu kroničnu bolest. No unatoč toj važnoj odluci, sustav u Hrvatskoj još nije spreman – dijagnoza debljine bilježi se kod tek 1,8 % odraslih osoba, iako je, prema rezultatima istraživanja, prisutna u više od polovice stanovništva. To otkriva ogroman raskorak između stvarnog stanja i institucionalnog odgovora.

Problem koji nadilazi zdravstvo

Prepoznavanje debljine kao bolesti tek je prvi korak, a pravi izazov leži u promjeni društvenih, ekonomskih i kulturnih faktora koji je potiču. Kako je naglasila dr. sc. Lang Morović, 'prevencija mora biti prisutna svugdje – od obrazovnog sustava, urbanističkih rješenja i prehrambene industrije, pa sve do medijskog sadržaja'. Djeca danas prepoznaju brendove i prehrambene proizvode prije nego što znaju sklapati rečenice, a promoviranje i dostupnost industrijske hrane u modernim se vremenima sve više koristi kao dopuna roditeljskoj pažnji i bliskosti.

'Ne možemo više govoriti samo o prehrambenim navikama, govorimo o načinu života. Roditelji često, iz nedostatka vremena, 'kupuju' naklonost djece kroz slatkiše i grickalice. Hrana tako dobiva dodatnu ulogu, odnosno postaje alat kojim roditelji nastoje nadoknaditi ili ispuniti zajedničko vrijeme. Primarna uloga hrane trebala bi biti osiguravanje nutritivno uravnoteženog unosa energije. Korištenjem hrane kao nagrade ili kao kazne utječemo na stavove i odnos djeteta prema hrani što može odrediti njihove navike za cijeli život', dodaje dr. sc. Lang Morović.

Kompleksnost problema, kako navodi prof. dr. sc. Musić Milanović potvrđuju i razmjeri stigmatizacije osoba s debljinom. 'Stigmatizacija osoba s debljinom nažalost je i dalje jako prisutna u društvu. Ljude se često nepravedno prikazuje kao lijene ili neodgovorne samo zbog njihove tjelesne mase. Zbog toga osobe s debljinom mogu doživjeti neugodna iskustva u brojnim područjima života, od odlaska liječniku preko boravka u školi ili na poslu te u brojnim drugim svakodnevnim situacijama. To utječe na mentalno zdravlje osobe s debljinom, smanjuje samopouzdanje i može dovesti do povlačenja iz društva. Dodatni rizik je i što osobe s debljinom počnu vjerovati tim negativnim porukama o sebi, što im otežava da naprave pozitivne promjene. Nažalost, situaciju često dodatno pojačavaju mediji. Upravo iz tog razloga, u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku trenutačno pripremamo edukaciju medija o primjerenom javnom komuniciranju u svrhu podizanja svijesti, prevencije i destigmatizacije osoba s debljinom'.

Globalni problem bez jednostavnog rješenja

Debljina je postala globalni fenomen, prisutan ne samo u razvijenim zemljama, već i u regijama koje su donedavno bile pošteđene. 'Prije 10-15 godina debljina je bila fenomen Amerike, no problem se toliko proširio da brojke u porastu bilježi i jugoistočna Azija koja se s istim dosad gotovo i nije suočavala', kaže prof. dr. sc. Musić Milanović, dodajući kako je Hrvatska u ovom trendu već neko vrijeme na vrhu ljestvica. Mediteranske zemlje, unatoč svojoj karakterističnoj prehrani, bilježe najveći udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Problem dodatno otežava činjenica da nijedna zemlja još nije uspjela trajno implementirati rješenja za smanjenje broja osoba s debljinom, svjetski cilj je trenutačno samo zaustaviti rast. To zahtijeva dugoročne i koordinirane mjere, od edukacije i zakonodavstva do podrške u lokalnim zajednicama i prilagodbi tržišta.

Zajednička odgovornost i konkretna akcija

Kroz cijelu epizodu podcasta provlači se snažna poruka: bez zajedničke, multisektorske akcije promjena neće doći dovoljno brzo. 'Debljina nije problem koji može riješiti samo zdravstvo. To je ekonomski, društveni i politički problem', istaknula je prof. dr. sc. Musić Milanović. 'Ono što nikako ne bi smjeli dopustiti je prebacivanje odgovornosti na pojedince. Prevencija debljine je odgovornost društva, a ne pojedinca. Tome u prilog govori i činjenica da je, primjerice, u Portugalu, vlada implementirala multisektorski pristup, odnosno intervenirala brojnim politikama u različitim sektorima. Rezultat takvog pristupa je značajan pad udjela djece s debljinom, s pozicije među prvih pet po učestalosti debljine u djece, spao je na deseto mjesto u Europi.

U Hrvatskoj se godišnje troši preko 12,8 % zdravstvenog proračuna na liječenje šećerne bolesti tipa 2, bolesti koja je u velikom dijelu preventabilna. I dok se ogromna sredstva usmjeravaju na liječenje posljedica, ulaganja u prevenciju i dalje izostaju.