PRIPAZITE SE

Pomicanje sata dokazano loše utječe na zdravlje, a evo koje tegobe možete očekivati

  • Autor: I. But.
  • Zadnja izmjena 28.10.2018 13:07
  • Objavljeno 28.10.2018 u 13:07
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U nedjelju 28. listopada u 3 sata završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag. Ovo je ujedno posljednje pomicanje sata na zimsko računanje vremena otkako je iz Europske unije stigla naredba da sve države članice do travnja 2019. moraju odlučiti koje računanje vremena žele zadržati, kao posljedicu prijedloga zakona o ukidanju pomicanja sata. Osim što se to pokazalo ekološki beznačajno, stručnjaci tvrde kako pomicanje sata može ozbiljno naštetiti zdravlju

Satovi se dva puta godišnje pomiču od 1996. godine, kada je to postalo obavezno zakonskim odredbama Europske unije, a u Hrvatskoj od 1983. godine, no iz Komisije tvrde kako je riječ o zastarjelom načinu uštede energije primjenjivanim tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te tijekom naftne krize 70-ih godina prošlog stoljeća. I dok je ušteda energije koja se postiže pomicanjem sata neprimjetna, stručnjaci tvrde da pomicanje sata može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih.

Od 4,6 milijuna ispitanika koji su sudjelovali u anketi EU-a, njih čak 84 posto slaže se s odlukom o ukidanju pomicanja sata, a 58,8 posto čitatelja tportala smatra da je za Hrvatsku bolje da uvede ljetno računanje vremena. I liječnička struka slaže se s ovom odlukom Europske unije.

Brojna su istraživanja pokazala kako je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u ožujku i listopadu povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama. Doduše, te su tegobe puno rjeđe u listopadu, nego u ožujku. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.

Primjerice, istraživanje objavljeno u Chronobiology Internationalu, a koje je ispitivalo utjecaj prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena, pokazalo je da je rizik od pobačaja za žene koje su se podvrgnule umjetnoj oplodnji puno veći u razdoblju unutar 21 dana od početka ljetnog računanja vremena u odnosu na oplodnju u ostatku godine. Isto istraživanje, s druge strane, nije pokazalo povezanost između povećanog rizika od pobačaja i prelaska na zimsko računanje vremena.

No tegobe koje možete očekivati s prelaskom na zimsko računanje vremena zasigurno su pospanost, manjak koncentracije, glavobolja, srčani problemi i povećana opasnost od moždanog udara, problemi s viškom kilograma, neispavanost, malaksalost, nagli pad raspoloženja, pa čak i depresija.

Jake i učestale glavobolje

Iako ćemo prelaskom na zimsko računanje vremena dobiti dodatni sat sna, svaka promjena, pa i ona koja se na prvi pogled čini kao pozitivna, utječe na naš bioritam i potrebno je određeno vrijeme da se tijelo privikne na promjenu. Kod osoba koje pate od vrste glavobolje cluster, rijetkog, ali iznimno bolnog poremećaja, zabilježene su pojačane glavobolje u listopadu.

Povećan rizik od srčanih i moždanih udara

Dokazano je kako pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Preliminarnim istraživanjima predstavljenim na godišnjoj konvenciji neurologa u SAD-u 2016. utvrdilo se kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.

Starije osobe te osobe koje boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tijekom tog ranjivog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom tlaku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.

Problemi s kilogramima

Za razliku od ljetnih mjeseci, kada dan traje sve do 21 sat, prelaskom na zimsko računanje vremena mrak pada već u 17 sati, zbog čega se osjećamo umornije i imamo manjak energije kao posljedicu preranog lučenja melatonina. Zbog toga smo puno manje fizički aktivni, a to utječe i na probleme s kilogramima.

Glavobolja

Glavobolja

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Narušeno mentalno zdravlje

Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija ili takozvani sezonski afektivni poremećaj koji se javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, a osim pada energije, najčešći simptomi su loše raspoloženje i neraspoloženost za kontakt s ljudima.

Kao posljedica promjene sata, kraćih dana i dužih noći te samim time i manje izloženosti Sunčevoj svjetlosti, dolazi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak, i serotonina, jednog od hormona sreće, zbog čega se pojedine osobe mogu osjećati depresivno.

Povećan broj prometnih nesreća

Iako ćemo se u narednim danima konačno dobro naspavati, budite oprezni u prometu. Američki znanstvenici zaključili su kako se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa veći broj prometnih nesreća nego ostalih mjeseci u godini.

Razlog za to je poremećen bioritam, jer jednako kao što na naš organizam nepovoljno utječe manjak sna, isti efekt izaziva duže vrijeme spavanja od onog na koje smo navikli ljetnih mjeseci. Kao posljedica toga možemo se osjećati malaksalo i pospano te osjećati manjak koncentracije, baš kao kada pretjeramo sa spavanjem vikendom.

Kako spriječiti negativne posljedice?

U dane nakon pomicanja sata potrebno je izbjegavati stvari koje vam stvaraju nelagodu i nervozu. Polagani tempo će uvelike pomoći u prilagođavanju. Najbolje je smanjiti količinu kave i cigareta te obogatiti jelovnik svježim voćem i povrćem. Lagana hrana bogata vitaminima i mineralima će probuditi organizam te mu vratiti energiju i prirodnu ravnotežu.

Znajte da je odraslom čovjeku tijekom noći potrebno između sedam i osam sati sna, pa pokušajte odrediti najbolje vrijeme odlaska na spavanje, ovisno o tome kada ujutro morate ustati. Jednako je važna i kvaliteta sna. Prije odlaska na spavanje ugasite svu elektroniku u spavaćoj sobi koja bi mogla ometati san te se pobrinite da je prostorija prozračena i zatamnjena kako biste lakše zaspali te se ujutro probudili odmorni i spremni za početak dana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!