MOGUĆE JE

Pet načina da jedete jeftino, a zdravo

02.04.2014 u 08:50

Bionic
Reading

Prakticiranje uravnotežene i zdrave prehrane uvelike utječe na opće zdravlje organizma. Međutim, zdrava je hrana nerijetko i prilično skupa, stoga se neminovno postavlja pitanje kako jesti zdravo a ne potrošiti previše novca

Mali i korisni trikovi uvelike vam mogu pomoći da jedete zdravo, a istovremeno izbjegnete paprene cijene.

Vlakna su ključan sastojak za zdravu probavu. No unatoč tome, većina jede od 30 do 40 posto manje od preporučenog dnevnog unosa, a to je oko 30 grama.

Vlakna su vrlo važan element cjelokupnog zdravlja, a njihovo blagotvorno djelovanje na zdravlje višestruko je. Tako vlakna produljuju životni vijek, održavaju zdravlje debelog crijeva, snižavaju kolesterol i pomažu u sprečavanju pojave dijabetesa, zatim poboljšavaju probavu, smanjuju rizik od srčanog udara te olakšavaju mršavljenje, savjetuje body+soul

Dobar je izvor vlakana i kruh od cjelovitih žitarica, žitarice za doručak, mahunarke, voće i povrće. Upravo se mahunarke nalaze među najjeftinijima pa tako obrok od graha, leće, boba, graška ili pak slanutka, osim što je jako zdrav, neće vam isprazniti novčanik. Ove ukusne namirnice pripremite kao varivo ili pak na salatu, a od slanutka može napraviti i ukusan humus.

Istraživanja su pokazala da prehrana s visokim udjelom masnih kiselina omega-3 smanje rizik od upala u tijelu. Hrana bogata njima su orasi, laneno ulje i riba poput lososa. Liječnici neprestano napominju blagotvorna djelovanja omege 3, koja se pak najčešće konzumira u obliku plave ribe. Heart Foundation napominje kako dvije do tri tjedne porcije bogate omegom 3 smanjuju rizik od bolesti srca.

Riba najbogatija omegom 3 je sardina. Na primjer, sardine na tostu sjajan su doručak ili ručak, a možete ih jesti na salatama ili u tostiranom sendviču.Također ih ima u ulju repice, jajima i orasima. Skup losos zamijenite jeftinijom sardinom, a ekstra djevičansko ulje uljem od repice.

Štitnjači je jod nužan za proizvodnju hormona neophodnih za metaboličke funkcije. Jod bismo uobičajeno trebali u organizam unositi svakodnevnim namirnicama, posebice ako potječu sa zemlje u kojoj ima joda te u  vodi. Međutim, na određenim područjima zemlja ima sve niže udjele tih elemenata, a kao rezultat toga sve češće određene namirnice, poput kruha, imaju sve niže udjele joda. Stoga, svakako valja pripaziti na to da u tijelo unosite dovoljne količine jode.
Jod se u povećanoj količini nalazi u algama, koje se znaju upotrebljavati i za sushi. Također, bolje je odabrati integralni kruh, jer je hranjiviji izvor od bijelog kruha.

Baš kao i kalcij, vitamin D važan je za razvoj i održavanje zdravih kostiju. Vitamin D iznimno je važan za normalno funkcioniranje organizma. Problem je to što ga većina ljudi nema dovoljno. Naime, tijelo vitamin D treba za apsorpciju kalcija, a nedavna studija pokazala je da bismo se trebali izlagati suncu nekoliko puta tjedno po 15 minuta, i to od svibnja do rujna da upijemo dovoljnu količinu za zimu.

No osim izlaganjem suncu, tijelo se može opskrbiti vitaminom D i hranom. Namirnice koje ga sadrže su masna riba, orašasti plodovi, no najbolji je izvor besplatan, a to je sunce. Stoga, ne propustite, kada vremenske prilike dopuštaju, barem 15 minuta prošetati se, a kako biste apsorbirali što više vitamina D, izložite lice, vrat, ramena i podlaktice, najbolje u ranih jutarnjim i kasnopopodnevnim satima.

Procjenjuje se da 90 posto žena u dobi od 50 do 70 godina te jedna trećina starijih od 19 godina nemaju adekvatan unos kalcija. Kalcij pridonosi zdravlju kostiju i zubi, a prenizak unos povezan je s osteoporozom.

Najbolji izvori kalcija su mliječni proizvodi, a najisplativije je mlijeko, sezam i tamnozeleno lisnato povrće poput kelja. Mlijeko s manje masnoće bolji je izbor, ali bilo koje mlijeko sjajno će djelovati na zdravlje. Tvrdi sirevi također imaju veći udio kalcija, a umjesto aromatiziranih jogurta, odaberite običan jogurt.