Kasnovečernji obroci i grickalice mnogima su dio svakodnevice, osobito nakon napornog radnog dana. Iako se o njihovoj povezanosti s debljanjem i kvalitetom sna već dugo govori, novo istraživanje upozorava na još jedan mogući zdravstveni rizik.

Znanstvenici su otkrili da osobe koje redovito jedu kasno navečer imaju veći rizik od razvoja bolesti jetre, što upućuje na to da za zdravlje nije važno samo što jedemo, nego i kada. Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta za zdravlje i znanost u Oregonu (OHSU) obuhvatilo je podatke gotovo 200 tisuća ljudi, a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu 'Clinical Gastroenterology and Hepatology'.

Pokazalo se da su osobe koje su redovito jele nakon večere ili u vrijeme odlaska na spavanje imale od 20 do 30 posto veći rizik od bolesti jetre u usporedbi s onima koje su izbjegavale kasne obroke, piše Science Daily.

Među bolestima koje su istraživači promatrali nalaze se metabolički povezana masna bolest jetre, stanje u kojem se u jetri nakuplja višak masnoće, te ciroza, ozbiljna bolest koju karakterizira ožiljkavanje jetrenog tkiva.

Zašto je važno kada jedemo?

Znanstvenici su analizirali podatke iz triju velikih američkih istraživanja koja su godinama pratila prehrambene navike, životni stil i zdravstveno stanje sudionika. Dobivene rezultate povezuju s mogućim utjecajem vremena obroka na cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat koji regulira spavanje, metabolizam i brojne druge procese u organizmu.

Jetra je posebno osjetljiva na taj ritam jer sudjeluje u preradi hranjivih tvari, regulaciji šećera u krvi te pohranjivanju i iskorištavanju energije. Konzumiranje hrane u vrijeme kada se tijelo prirodno priprema za spavanje moglo bi ometati neke od tih procesa.

'Znamo da je jetra vrlo usklađena s cirkadijalnim ritmovima organizma', objasnio je hepatolog Robert Wilechansky, vodeći autor istraživanja.

Znanstvenike posebno zanima može li promjena rasporeda obroka poboljšati zdravlje čak i bez značajnijih promjena u samom sastavu prehrane.

Može li ranija večera pomoći?

Iako rezultati upućuju na povezanost kasnog jedenja i povećanog rizika od bolesti jetre, autori naglašavaju da istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Riječ je o promatračkoj studiji koja se dijelom oslanjala na podatke koje su sudionici sami prijavljivali. Zbog toga nije moguće isključiti utjecaj drugih životnih navika i zdravstvenih čimbenika.

Istraživači također podsjećaju da većina osoba s masnom bolešću jetre ne razvije njezine najteže oblike, poput ciroze. Ipak, rezultati otvaraju mogućnost da bi ostavljanje duljeg razmaka između posljednjeg obroka i odlaska na spavanje moglo imati povoljan učinak na zdravlje jetre.

Kako bi provjerili tu pretpostavku, znanstvenici već pripremaju dodatna klinička istraživanja u kojima će izravno pratiti vrijeme konzumacije hrane i moguće promjene u zdravstvenom stanju osoba s masnom boleššću jetre.