Rijetko koja namirnica tako je nezaobilazna u hrvatskim kuhinjama kao brašno. Ipak, malo tko obrati pozornost na slova i brojeve otisnute na vrećici, a upravo oni otkrivaju hoće li kolač uspjeti, kruh narasti ili će sve završiti u smeću. Uz to, postoji i navika koju mnogi imaju još od djetinjstva, a stručnjaci upozoravaju da je bolje odreći je se.
Na policama trgovina brašna ima u svim oblicima i cijenama, a kupci najčešće biraju po navici ili onome što je trenutačno na akciji. No oznaka ‘T’ s brojem koja stoji na gotovo svakom pakiranju pšeničnog brašna nije tu slučajno. Ona govori koliko je mineralnih tvari ostalo u brašnu nakon mljevenja, odnosno koliko je dijelova zrna sačuvano.
vezane vijesti
Što je broj manji, brašno je bjelje i finije jer je iz zrna uklonjen veći dio ovojnice. Što je broj veći, brašno je tamnije i bogatije vlaknima, vitaminima i mineralima.
Što zapravo znače brojevi na vrećici
T-400 najfinije je i najbjelje brašno, idealno za biskvite, lagane kolače i fino tijesto. Klasično T-550 svestrani je izbor koji se u većini domova koristi za gotovo sve, od palačinki do pizze i domaćeg kruha. T-850, poznato kao polubijelo, daje kruhu nešto izraženiji okus i čvršću strukturu, dok je T-1100 tamno brašno koje se najčešće koristi za crni kruh i peciva.
Na vrhu ljestvice nalazi se integralno brašno, koje se melje od cijelog zrna, zajedno s klicom i ovojnicom. Nutritivno je najvrjednije, ali traži i malo iskustva: tijesto od njega teže raste i upija više tekućine, pa ga mnogi u početku kombiniraju s bijelim brašnom.
Glatko ili oštro, razlika nije samo u dodiru
Osim brojeva, na pakiranju često piše i je li brašno glatko ili oštro. Glatko je mljeveno vrlo sitno i na dodir podsjeća na puder, pa je najbolji izbor za kolače, kreme i umake jer se lako sjedinjuje bez grudica.
Oštro brašno ima krupnija zrnca i pod prstima se osjeća poput finog pijeska. Upravo zato odlično drži strukturu, pa ga domaćice desetljećima koriste za rezance, knedle, štrukle i vučeno tijesto. Zamijenite li jedno drugim, recept vjerojatno neće propasti, ali rezultat neće biti onakav kakav ste očekivali.
Navika koje se treba odreći
Malo je onih koji kao djeca nisu krali žlicu sirovog tijesta iz zdjele. Ipak, stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju da sirovo brašno nije namirnica koja je spremna za jelo. Zrno se u polju ne obrađuje tako da bi se uništile bakterije, a u brašnu se mogu naći i opasni sojevi poput bakterije E. coli. One se uništavaju tek pečenjem ili kuhanjem, pa je sirovo tijesto, ma koliko primamljivo bilo, bolje ostaviti za nakon pećnice.
Važno je paziti i na čuvanje. Brašno najbolje traje u suhom, tamnom i hladnom prostoru, u dobro zatvorenoj posudi, jer lako upija mirise i vlagu, a otvorena vrećica pravi je mamac za brašnare moljce. Integralno brašno sadrži više masnoća iz klice pa se brže kvari i može postati užeglo. Ako ga ne trošite često, sigurnije ga je čuvati u hladnjaku.
