U STOTOJ GODINI
Umro istaknuti hrvatski kipar, akademik Ivan Kožarić

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midžor/PIXSELL
'Danas u Zagrebu u 100-toj godini života preminuo je naš dragi umjetnik, kipar, akademik Ivan Kožarić. Kao obitelj tugujemo nad velikim gubitkom, ali smo istovremeno skromni, ponizni i duboko očarani pred veličinom njega samog, njegovog djela i ljepote koje je poklonio ovom svijetu. Počivaj nam u miru Ivane Kožariću', stoji u objavi obitelji Kožarić.
Akademik Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943, a diplomira 1947. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine.
-
OD 18. DO 21. LIPNJA
Lauba na trećem sajmu 'Nesvrstani' ekskluzivno predstavlja suradnju s Ivanom Kožarićem
-
PREDSTAVLJANJE U MSU
Poklon za 99. rođendan: Slikovnica koja od djetinjstva prati život velikana kiparstva Ivana Kožarića
-
10
INSTALACIJA POZNATOG KIPARA
Kožarićev 'Stog sijena' opet postavljen u centar Rijeke
Godine 1959/60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini.

Kožarićevo 'Prizemljeno sunce' u Bogovićevoj ulici u Zagrebu
Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukić/PIXSELL
Početkom šesdezetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti.
Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976) i Biennale u Sao Paolu (1979).
Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu.
Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.).
Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima među kojima i one najpoznatije, spomenik A. G. Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu.
Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo, dobio je 1997.
Iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu, stoji na stranicama HAZU-a.